Andrej Plenković /Snimio Davor KOVAČEVIĆ
povezane vijesti
- Plenković o nalozima ICC-a: Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi
- Plenković: Beroš se neće vraćati u Sabor; parlamentarna većina je stabilna i inicijativa oporbe nema izgleda za uspjeh
- Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Plenkoviću kao neutemeljene
Premijer Plenković istaknuo je u utorak tijekom saborskog aktualnog prijepodneva da epidemiološke mjere koje su uvedene funkcioniraju te da lockdown i uvođenje policijskog sata nisu opcija.
„Forsiranje tema lockdowna i policijskog sata u političkom smislu mogu razumjeti, ali oni nisu opcija jer nisu nužni. Ako pogledate današnje brojeve i od prošlog utorka vidjet ćete smo jedan mali postotak rasta u sedam dana što znači da mjere funkcioniraju”, kazao je Plenković odgovarajući na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS).
Plenković je također istaknuo da su aktivnosti hrvatske Vlade i Stožera civilne zaštite zakonite i ustavne, te da se nadležna tijela učinkovito bore s epidemijom vodeći računa o gospodarstvu, financijama i općoj atmosferi u društvu.
Ponovio je da je u proljeće, u prvom poluvremenu, virus bio pobijeđen navodeći podatak kako je od 23. svibnja do 16 lipnja bilo ukupno samo 12 zaraženih, a da je oporba tada dovodila u pitanje ustavnost i zakonitost Stožera i pitala hoće li biti zaštitne opreme.
Ustavni sud je potvrdio zakonitost i ustavnost odluka Stožera, Vlada je osigurala maske na vrijeme, zadržala je radna mjesta mjerama potpore privatnom sektoru, osigurala plaće javnom i državnom sektoru, mirovine, naglasio je Plenković.
Anka Mrak Taritaš (GLAS ) kazala je da smo od 25. veljače kada je potvrđen prvi slučaj zaraze Covidom-19 imali sve moguće kombinacije raznih mjera i da su ljudi „na rubu živaca”.
„Neizvjesnost i nepostojanje jasnog plana čini ljude nervoznima i pod stresom”, rekla je Mrak Taritaš i pozvala na donošenje jasnog plana i scenarija te popis mjera na koji bi se ljudi mogli ravnati i osloniti.
Beroš: Centralizirali smo bolesnike da Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se hrvatski zdravstveni sustav uspješno prilagođava i da u ovom trenutku mogu odgovoriti na epidemiju.
Imamo 20 tisuća bolničkih kreveta, 14.460 akutnih, a intenzivnih preko 1450 , imamo i specijalista u relativnom dovoljnom broju, infektologa više od 1190, internista 1439 , anesteziologa i 915, a pulmologa 182 i te kadrove nastojimo preraspodijeliti kako bismo odgovorili na situaciju, kazao je.
„Matematika je vrlo jasna, ako imamo 2500 novih slučajeva na dan i ako predviđamo da ćemo ih hospitalizirati deset posto, mi te krevete imamo, no pitanje je kako su raspoređeni”, rekao je Beroš dodavši da su zato centralizirali bolesnike kako Covid ne bi ušao u sve zdravstvene ustanove.
„Pripremamo se za veće brojke i dat ćemo sve od sebe da se prilagodimo i brzo transformiramo”, naglasio je Beroš odgovarajući na upit Željka Reinera (HDZ) o spremnosti bolničkog sustava za novi val epidemije.
I za respiratore Beroš je kazao da ih ima u sustavu i da se planski radi na tome da ih se povuku po potrebi.
Goran Ivanović (HDZ) pitao je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek kako komentira navode da se novim Zakonom o elektroničkim medijima uvodi cenzura, na što je ona odgovorila kako takvo tumačenje odbacuje.
„Odbacujem takvu interpretaciju da bi bilo tko u 2020. predlagao neku odredbu koja bi se mogla shvatiti kao cenzura”, kazala je Obuljen Koržinek.
Istaknula da se novi zakon pripremao cijele prošle godine i da se njime predlaže jasna odgovornost elektroničkih publikacija, vlasnika, nakladnika odnosno urednika za ozbiljna kršenja zakona o elektroničkim medijima , a to su pitanje zaštite maloljetnika, onemogućavanje objavljivanja sadržaja koja potiču na nasilje, mržnju , terorizam, dječju pornografiju, rasizam i ksenofobiju.
„Postoji ozbiljni problem širenja takozvanog govora mržnje, a s obzirom da je većina tih komentara anonimna nije moguće utvrditi autora”, kazala je ministrica i napomenula da se prijedlog zakona odnosi na elektroničke publikacije a ne na društvene mreže.