Financijska konstrukcija

Izgurali godinu: Hrvatska je preživjela koronaudar, iduće godine uzda se u EU-fondove

Jagoda Marić

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Državni budžet za 2021. nudi svjetliju sliku od ovogodišnje: rast gospodarstva i smanjenje minusa, ali njegovi su temelji izgrađeni na pretpostavci stabilizacije pandemije i povlačenju europskog novca



ZAGREB – Hrvatska je, kad su u pitanju javne financije, uspjela prilično uspješno »izgurati« ovu godinu, a za sljedeću se godinu nada da će biti, kako je na jučerašnjoj sjednici Vlade rekao premijer Andrej Plenković, tranzicija prema stanju kakvo smo u gospodarstvu imali prije koronakrize.


Koliko god se u ožujku nakon zatvaranja gospodarstva činilo da bi zaustavljanje svih aktivnosti i gubitak još jedne dobre turističke sezone mogli »potopiti« Hrvatsku tako da u pitanje dođu i isplate plaća i mirovina i stotine tisuća radnih mjesta, to se nije dogodilo.


Hrvatska je, pokazuje to i rebalans proračuna za ovu godinu koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, iz ove godine izvukla više nego što je itko predviđao prije pola godine, ali ne znači da je opasnost od poteškoća u isplati plaća i mirovina ili masovnijeg gubitka radnih mjesta prošla.




Proračun za sljedeću godinu, koji je također usvojen na Vladi, nudi znatno svjetliju sliku od ovogodišnje: rast gospodarstva i smanjenje proračunskog minusa, ali njegovi su temelji dobrim dijelom izgrađeni na pretpostavci da će se stabilizirati situacija s pandemijom koronavirusa i da će Hrvatska dogodine povući značajna sredstva iz europskih fondova.


Ako se ništa od toga ne dogodi, konstrukcija koju su u Vladi izgradili mogla bi i dogodine biti prilično uzdrmana i možda će trebati kao i ovogodišnji proračun nekoliko značajnih intervencija, odnosno rebalansa.


Vlada je proračun za sljedeću godinu napravila bez povećanja osnovice za izračun plaća u javnom sektoru od četiri posto, o čemu trenutačno vodi pregovore sa sindikatima, a što bi je moglo koštati dodatnih milijardu kuna. Pri tome manevarski prostor koji je Hrvatska imala u ovoj godini kad je u pitanju zaduživanje i osiguravanje likvidnosti te pomoć gospodarstvu nagodinu će biti znatno manji.


Veći prihodi


Najbolje se to vidi iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna, koji će, kad se središnjoj državi priključe lokalne vlasti i izvanproračunski fondovi, završiti s minusom od 29,5 milijardi kuna, odnosno osam posto BDP-a.


Proračunski je to manjak kakvog Hrvatska nikada nije imala, kad bi se zbrojili svi deficiti u mandatu ministra financija Zdravka Marića pa kad bi se pridružila i posljednja godina mandata Borisa Lalovca, teško bi se skupio ovogodišnji manjak.


Projekcije

2020. godina
– pad BDP-a – 8 posto
– prihodi – 131,1 milijarda kuna
– rashodi – 159,9 milijardi kuna
– deficit – 29,5 milijardi kuna (8% BDP-a)


2021. godina
– rast BDP-a – 5 posto
– prihodi – 147,26 milijardi kuna
– rashodi – 157,7 milijardi kuna
– deficit – 11,56 milijardi kuna (2,9% BDP-a)

Ne čudi onda što se i ministar Marić nekoliko puta na sjednici prisjetio prošle i pretprošle godine kad je unatoč milijardama kuna plaćanih jamstava u brodogradnji država na kraju godine imala proračunski višak. Korona je prekinula takav trend i teško da će se za drugog mandata sadašnjeg ministra financija opet vratiti suficitima, Ministarstvu financija ostalo je tek iz godine u godinu planirati smanjenje minusa u proračunu.


Ipak, u drugom rebalansu ovogodišnjeg proračuna ima i pokoja dobra vijest pa su tako proračunski prihodi veći nego što se očekivalo u svibnju, i to za čak 9,2 milijarde kuna. Porezi su donijeli gotovo šest milijardi kuna više nego je planirano u svibanjskom rebalansu, od čega je čak tri milijarde skupljeno od PDV-a.


Ministar kaže da podaci iz fiskalizacije pokazuju da je listopad u turizmu i ugostiteljstvu na 60 posto lanjskog, što znači da se te djelatnosti čak u mjesecu na isteku drže bolje nego u rujnu.


Sve to doprinijelo je manjem padu gospodarstva od očekivanog pa će ovogodišnji pad biti osam, a ne 9,4 posto. No, to ne znači da korona nije snažno udarila na hrvatski proračun jer su porezni prihodi za čak 12 milijardi kuna manji od lanjskih.


Ministar je jučer posebice istaknuo činjenicu da su prihodi od doprinosa veći za 1,5 milijardi kuna u odnosu na svibanjski plan, što je »najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada«, odnosno činjenice da su Vladine mjere sačuvale zaposlenost.


Najznačajnije povećanje rashoda

– 1,4 milijarde kuna – kamate, što uključuje i negativne tečajne razlike
– 1,3 milijarde kuna – sanacija ustanova u zdravstvu
– 713,8 milijuna kuna – doprinos proračunu EU-a
– 514,4 milijuna kuna – rashodi za zaposlene
– 476,3 milijuna kuna – mirovine
– 380,6 milijuna kuna – potpore za očuvanje radnih mjesta
– 377 milijuna kuna – financiranje prve faze projekta terminala za UPP na otoku Krku
– 250 milijuna kuna – KBC Rijeka
– 200 milijuna kuna – transfer HZZO-u
– 88 milijuna kuna – stabiliziranje poslovanja Croatia Airlinesa

No, nije ministar morao u rebalans samo zato što su prihodi pozitivno iznenadili, rasla je i potrošnja, pa su rashodi povećani za čak 8,6 milijardi kuna u odnosu na svibanjski plan. Država koja se rekordno zadužila u ovoj godini, koja je zaduženje morala povećati s 30 na 63 milijarde kuna, ima i veći trošak kamata od planiranog, i to za čak milijardu kuna.


Dodatni novac morao se naći za i doprinos europskom proračunu i za plaće u MUP-u i obrazovanju, a premijer Andrej Plenković obećao je da će država u rebalansu pokušati naći novac i za božićnice za zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru.


Uz to je država samo na mjeru za očuvanje radnih mjesta u ovoj godini izdvojila 8,1 milijardu kuna, i to bez javnih davanja koja također idu na njezin račun, a dala je i oko 4,8 milijardi kuna beskamatnih pozajmica kako bi osigurala likvidnost, primjerice u zdravstvu i lokalnim jedinicama.


Manje zaduživanje


Sve to teško će podnijeti i ponoviti i u sljedećoj godini, u kojoj Vlada optimistično predviđa rast od pet posto i proračunski minus od 2,9 posto BDP-a, odnosno 11,56 milijardi kuna. U sljedećoj se godini COVID-mjere planiraju financirati iz sredstava EU-a u iznosu od 2,1 milijardu kuna, a iz samog proračuna plan je izdvojiti 100 milijuna kuna.


Kad se to usporedi s ovogodišnjim izdacima iz proračuna, najbolje se vidi koliko je proračunski plan na sljedeću godinu ovisan o poboljšanju epidemiološke slike, ali i povlačenju novca iz europskih fondova. Tako je u proračunu stavka pomoći, koja se uglavnom tiče EU-fondova, povećana za gotovo 30 posto, odnosno planira se 25 milijardi kuna.


COVID-mjere u proračunu za 2020.

– očuvanje radnih mjesta – 8,1 milijarda kuna
– nabava robnih zaliha, potpore u sportu, poljoprivredi, kulturi, turizmu – 1,2 milijarde kuna
– ukupno je kroz zajmove 4,8 milijardi kuna, od čega:
– HBOR – 1,5 milijardi HBOR-u za osiguranje dodatne likvidnosti
– HZZO – 1,5 milijardi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
– lokalne jedinice – 1,2 milijarde lokalnim jedinicama
– HAMAG BICRO – 666 milijuna kuna

Vjeruju u Vladi da će se dogodine trebati i manje zaduživati, i to gotovo upola manje nego ove godine. Tako je planirano ukupno zaduženje od 36,2 milijarde kuna, s time da će se izdati 19,6 milijardi kuna obveznica za pokrivanje dospjelih dugova, a ostatak će se pokriti kreditima Svjetske banke za razvojnu politiku, Razvojne banke vijeća Europe te iz EU-programa SURE.


– Kada gledamo iz današnje prizme, situacija s potrebama za financiranje iduće godine je kudikamo komotnija, no fokusirani smo na što je moguće kvalitetnije upravljanje javnim dugom, da sve ove potrebe zadovoljimo po što je moguće boljim uvjetima, kazao je ministar Marić.


KBC-u Rijeka 250 milijuna kuna

Trebalo je u proračunu naći dodatne 1,3 milijarde kuna za plaćanje dugova za lijekove, ali je veći trošak izgradnje KBC-a Rijeka, pa se u rebalansu i za to odvaja dodatnih 250 milijuna kuna, te još 200 milijuna kuna kako bi HZZO mogao platiti dug ljekarnama.

U sljedećoj će godini po prvi put država izdvojiti i novac za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne samouprave, koje zbog smanjenja stopa poreza na dohodak gube dvije milijarde kuna. Vlada se zato odlučila da će središnja država od sljedeće godine u potpunosti financirati fond za fiskalno izravnanje iz kojeg se pomaže »slabijim« općinama i gradovima, a za kojeg su dosad sve jedinice odvajale novac iz poreza na dohodak.


Omogućit će to da se poveća udio koji u porezu na dohodak imaju općine, gradovi i županije. Tako će od sljedeće godine općine imati udio u porezu na dohodak od 74 posto umjesto dosadašnjih 60 posto. Županijama udio raste sa 17 na 20 posto, dok se preostalih šest posto i dalje mora odvajati za decentralizirane funkcije. Izuzetak je grad Zagreb, koji će taj novac moći trošiti na sanaciju šteta od potresa, dok će mu država osigurati novac za decentralizirane funkcije.