Čuvari zdravlja

Akutni i kronični stres: Kako ga držati pod kontrolom?

FOTO/Unsplash

FOTO/Unsplash

Kratkotrajni osjećaj stresa redovita je pojava u svakodnevnom životu.

Koliko puta dnevno se borite sa stresorima koji u vama izazivaju nelagodu? Gužva u prometu, nerealni rokovi na poslu, nerazumijevanje s partnerom te trenutna neizvjesna situacija s pandemijom COVID-19 – sve su to situacije koje potiču razvoj stresa.


Svi imamo različite okidače koji dovode do stresa, kao i različite reakcije na taj stres. Neki od nas postanu tjeskobni, drugi se zatvore, a mnogi se naljute. Ove tri reakcije su samo kap u moru reakcija. Postoje ljudi koji se toliko uznemire zbog stresnih događaja ili osjećaja, da postanu i fizički bolesni.


Nije jednostavno promijeniti vlastitu reakciju na stres i mnogo je jednostavnije reći, ali nije tako lako učiniti (kao što je slučaj s većinom stvari u životu) – ostati hladan i fokusiran bez da se obaziremo na stresore.


Međutim, kad osjetite da ćete podleći stresu možete početi vježbati i koristiti trikove za smirivanje u samo pet minuta. Tehnike disanja,  tjelovježba, pozitivni razgovori i smijeh s ljudima koje volite, ali i biljni lijekovi poput Persena, bit će dobri saveznici u rješavanju stresa koji može biti i akutni i kronični. Kako akutni ne bi prerastao u kronični, češće radite stvari koje volite i koje vas opuštaju.


Akutni stres


Ako ste nedavno sudjelovali u svađi, možda osjećate akutni stres povezan s negativnim mislima koje se ponavljaju u vezi sa svađom. Kada se stres izazvan razmišljanjem smanji ili ukloni, nelagodan osjećaj se povlači. Nije, stoga, iznenađenje da netipične i zahtjevne situacije uzrokuju da tijelo oslobađa hormone, poput kortizola i adrenalina.


Ti hormoni pomažu u pripremi tijela za akciju, na primjer povećavanjem brzine rada srca i daha. Kada se to dogodi, riječ je o stanju pojačane budnosti ili uzbuđenja.


Mnogi čimbenici mogu potaknuti reakciju na stres, uključujući opasne situacije i psihološke pritiske, poput rokova na poslu, ispita i sportskih događaja.


Fizički učinci stresa obično ne traju dugo. Međutim, neki se ljudi nalaze u gotovo stalnom stanju povišene budnosti. Tada je riječ o kroničnom stresu.


stres

FOTO/PR


Kronični stres


Kronični stres je kontinuirana vrsta stresa i ne nestaje brzo. Utječe na cijelo tijelo. Može imati nekoliko tjelesnih ili psiholoških simptoma, što svakodnevno funkcioniranje može učiniti izazovnijim. Vrsta i težina simptoma znatno se razlikuju od osobe do osobe. Može naštetiti zdravlju i dovesti do depresije, problema sa srcem i drugih bolesti.


FOTO/PR

FOTO/PR


Upravljanje stresom


Kronični stres može se činiti nepremostivim i osoba se može osjećati nesposobnom da povrati kontrolu nad svojim životom. Međutim, brojne strategije mogu pomoći u smanjenju razine stresa i poboljšanju dobrobiti.


Metode za upravljanje stresom koje mogu pomoći:


Razumijevanje znakova i simptoma. Indikacije se mogu razlikovati, ali ako osoba može prepoznati vlastite signale stresa, moći će bolje upravljati stresom.


Razgovor s prijateljima i obitelji. Oni mogu pružiti emocionalnu podršku i motivaciju za promjenu stanja.


Prepoznavanje okidača. Nije uvijek moguće izbjeći pokretače stresa. Međutim, bilježenje određenih okidača može pomoći osobi da razvije strategije suočavanja i upravljanja, što može uključivati ​​smanjenje izloženosti stresu.


Redovito vježbanje. Tjelesna aktivnost povećava tjelesnu proizvodnju endorfina koji pojačava raspoloženje i smanjuje stres. Vježba može uključivati ​​hodanje, biciklizam, trčanje, vježbanje u teretani ili bavljenje sportom.


Tehnike disanja. Ljudi koji se bave meditacijom koriste tehnike disanja i razmišljanja kako bi stvorili svijest o svom tijelu i okolini. Istraživanja sugeriraju da ovakav pristup opuštanju može imati pozitivan utjecaj na stres, anksioznost i depresiju.


Poboljšanje kvalitete spavanja. Premalo sna ili nekvalitetno spavanje može pridonijeti stresu. Pokušajte spavati najmanje sedam sati svake noći. Izbjegavajte kofein, tešku i začinjenu prehranu i intenzivne tjelesne aktivnosti u satima prije spavanja.


Također vam može pomoći da se opustite prije spavanja, primjerice slušanje glazbe, čitanje knjige, topla kupka, biljni lijekovi poput Persena ili meditacija.


___


Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Persen.