Ministar financija Zdravko Marić prošlog se tjedna ispričavao jer je Vlada probila proračun za ovu godinu. Tražio je »razumijevanje« stručnjaka i javnosti, kao da će ga netko napasti zato što je pandemija izazvala neočekivane državne troškove. Kao da postoji mogućnost da Sabor neće prihvatiti rebalans ovogodišnjeg proračuna, koji će uskoro biti na njegovu dnevnom redu, zajedno s proračunom za 2021.

Stanje u javnim financijama zaista je žalosno, čak i gore nego nakon krize iz 2008. godine. Sva postignuća Vlade u prošlom mandatu kad je riječ o proračunskoj štednji, smanjivanju deficita i javnog duga, odjednom su pala u vodu.

Izvanredni troškovi za borbu protiv virusa – kao što su spašavanje radnih mjesta od propasti i izdvajanja za zdravstvo – popet će se ove godine na najmanje 28 milijardi kuna.

Umjesto viškova u državnoj blagajni, koje je Vlada stvarala proteklih nekoliko godina, proračunski manjak ove će se godine popeti na gotovo 8 posto BDP-a, prema Marićevoj procjeni. Umjesto željenog smanjenja javnog duga, koji je lani pao na 73 posto BDP-a, zaduživanje države ove je godine eksplodiralo. Javni dug skočit će na barem 88 posto BDP-a.

Teško je vjerovati da stručnjaci i Sabor neće imati razumijevanja za proračunske nevolje. Istina, javili su se kritičari iz stranke Pametno koji su napali Banske dvore za »neodgovorno upravljanje javnim financijama« i za »rastrošnost«.

Na to su ih potaknule najave da će se Vlada uskoro morati još više zadužiti – kako bi veledrogerijama platila dugove od pet milijardi kuna, dok su se ukupni dugovi zdravstva popeli na 10 milijardi. Međutim, pitanje je u kojem prostoru i vremenu ljudi iz te stranke žive.

Gospodarske i socijalne posljedice virusa – koji je sada u novom naletu i prijeti izazivanjem još jedne recesije – bit će dramatične. Sve su države odustale od proračunske štednje. S obzirom na golema izvanredna izdvajanja za borbu protiv pandemije u bogatijim zemljama, čini se da hrvatska Vlada nije »rastrošna«.

Primjerice, 19 zemalja eurozone poslalo je Europskoj komisiji nacrte proračuna za 2021., iz kojih se vidi da će ove godine u državnim blagajnama zabilježiti manjak od 976 milijardi eura. Njihovi proračunski deficiti u prosjeku će se popeti na nezapamćenih 8,9 posto, prema procjenama zapadnih medija.

U sljedećoj godini te zemlje očekuju smanjenje deficita na 700 milijardi eura, na nekih šest posto BDP-a. Međunarodni monetarni fond vjeruje da će biti još gore, jer će kriza potrajati. Članice eurozone povećat će ove godine svoju zaduženost za 15 postotnih bodova, pa će njihov javni dug skočiti na prosječnih 100 posto BDP-a. Na toj razini, vjeruje MMF, ostat će i iduće godine. Iz iskustva znamo kako prognoze ekonomskih instutucija i vlada tijekom krize podbacuju, pa možemo očekivati da će javni dugovi probiti i te vrtoglave procjene.

Novost je da su tijekom ove krize kočnice popustile i onima koji su nekoć državama preporučivali smanjenje zaduživanja. Europska komisija je suspendirala pravila o proračunskoj štednji barem do 2022. godine, prema riječima njezinog potpredsjednika Valdisa Dombrovskisa.

Glavna ekonomistica Svjetske banke, Carmen Reinhart, svjesna je kako će se sadašnja ekonomska kriza zbog eksplozije javnih dugova »pretvoriti u financijsku krizu«. Međutim, »ovo je rat« u kojem vlade nemaju izbora, kaže.

»Tijekom ratova vlade financiraju svoje ratne izdatke kako god mogu, a sada su potrebe strašne. Najprije se pobrineš za dobivanje rata, a potom smišljaš kako to platiti«, tvrdi Reinhart.

Očito je da odgovorni ljudi danas ne pitaju za cijenu spašavanja ljudi i gospodarstva od posljedica pandemije. Znaju da za sve nevolje postoji rješenje, pa tako i neodržive javne dugove. Dugovi se mogu djelomice oprostiti. Nakon ove krize, prema svemu sudeći, mnogi kreditori također će ostati kratkih rukava. Ni vjerovnicima se ne piše dobro.