Hrvatski učenici zauzeli su visoko osmo mjesto po pitanju globalnih kompetencija u usporebi s vršnjacima iz 27 zemalja uključenih u sedmi ciklus OECD-ova istraživanja PISA 2018, u kojem je u proljeće prije dvije godine sudjelovalo 6.609 hrvatskih 15-godišnjaka iz 179 srednjih i 4 osnovne škole.

Jučerašnjom objavom rezultata globalnih kompetencija učenika zaokružen je posljednji ciklus OECD-ova istraživanja koji je prvi put uz čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost, čiji su rezultati objavljeni u prosincu prošle godine, kao dodatnu inovativnu domenu, u koju su se zemlje mogle proizvoljno uključiti, ispitivao i globalne kompetencije.

Visoko osmo mjesto Hrvatskoj je donijelo 506 ostvarenih bodova učenika što je značajno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda. Tako se pokazalo da hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba, kao i veći stupanj samoučinkovitosti, pri čemu značajno veću osviještenost i samoučinkovitost iskazuju učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.

Roditelji hrvatskih učenika također su izrazili veću razinu osviještenosti u usporedbi s prosječnim rezultatom 14 zemalja koje su popunjavale i upitnik za roditelje.

Za razliku od globalnih kompetencija u kojima su briljirali, ranije objavljeni podaci pokazali su da su hrvatski učenici ostvarili ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanju, odnosno u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj pismenosti na 36. mjestu

. Jučer objavljeni rezultati pokazuju pak da hrvatski učenici iskazuju prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura te niži stupanj razumijevanja različitih perspektiva, a stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na zemlje OECD-a.

Prostor za napredak

Također više od 90 posto hrvatskih učenika izjavilo je da govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68 posto, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika.

Najvišu, petu razinu postignuća, koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2 posto hrvatskih učenika, što je u skladu s prosjekom svih ispitanika.

S druge strane, osnovnu, drugu razinu globalnih kompetencija nije dostiglo 33,3 posto hrvatskih učenika, što je osjetno manje od prosjeka svih učenika koji su sudjelovali u istraživanju i postigli 49 posto. Riječ je o učenicima koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima.

Iako su hrvatski učenici ostvarili iznadprosječne rezultate, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić ističe da je jasno kako postoji velik prostor za napredak, kako po pitanju globalnih kompetencija, tako i u drugim domenama PISA istraživanja.

Nacionalni ispiti

– Uvođenjem nacionalnih ispita, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, Hrvatska će raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju.

Objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u najvažnijim dijelovima obrazovnih ciklusa omogućit će učenicima, roditeljima i cjelokupnom obrazovnom sustavu povratnu informaciju o kvaliteti usvojenih znanja i vještina koje bi učenici trebali steći tijekom određenog obrazovnog ciklusa, najavila je Katavić.

Objavljeni rezultati ukazuju da su značajno bolje rezultate postigle djevojčice, učenici gimnazijskih programa koji su postigli čak 146 bodova više od učenika obrtničkih strukovnih programa, kao i učenici koji pohađaju škole u većim gradovima te učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa.

Od 27 zemalja najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur, Kanada, Hong Kong te Ujedinjeno Kraljevstvo, a najlošije Filipini, Maroko, Kazahstan i Indonezija.