RIJEKA – Oko 450 milijuna ljudi u svijetu živi s mentalnim poremećajima, a svaka četvrta osoba na svijetu pogođena je nekom mentalnom teškoćom. Godišnje u svijetu samoubojstvo počini preko 800 tisuća ljudi, a trenutačna kriza zbog pandemije koronavirusa dodatno utječe na mentalno zdravlje milijuna ljudi.

Povodom današnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka upozoravaju kako anksioznost, strah, izolacija, socijalno distanciranje i ograničenje, neizvjesnost i emocionalne smetnje uzimaju maha, dok svijet nastoji virus staviti pod kontrolu.

Svi osjećaju posljedice

– Još uvijek nemamo podatke i konkretna istraživanja na temelju kojih bismo mogli točno reći kako pandemija koronavirusa utječe na mentalno zdravlje i kako se odražava na osobe s mentalnim poteškoćama. Posljedice ove pandemije vidjet ćemo kroz neko dulje vrijeme, no ono što trenutačno vidimo jest da pandemija ne stvara samo strah za zdravlje. Posljedice pandemije tiču se svih, od djece do starijih osoba.

Primjerice, puno će ljudi u ovo vrijeme ostati bez posla, a kad su nam ugroženi naši bazični temelji poput krova nad glavom, onda posljedice svega toga osjećamo dulje vrijeme, upozorava predstojnica riječke Klinike za psihijatriju prof. dr. Ika Rončević-Gržeta.

Ika Rončević-Gržeta

U svakodnevnom radu s osobama koje imaju mentalne teškoće, u KBC-u Rijeka dostupna je stacionarna, dnevnobolnička i ambulantna skrb. Hitna psihijatrijska ambulanta dostupna je tijekom 24 sata. U riječkoj bolnici ističu kako su imajući na umu neophodnu dostupnost psihijatrijske skrbi i u vrijeme pandemije te uvažavajući protuepidemijske mjere, na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka osigurali kvalitetnu, dostupnu i kontinuiranu psihijatrijsku skrb.

– Kod pacijenata na Klinici vidimo neka nova pogoršanja, koja se uglavnom odnose na pogoršanje osnovne bolesti, primjerice pacijenti s depresijom slabije spavaju i boje se za svoje bližnje, pogoršavaju se stanja kod anksioznih poremećaja i osoba s PTSP-om. Na osobe s mentalnim poremećajima više utječu izolacije i samoizolacije, nošenje maski i socijalna distnaca, objašnjava Rončević-Gržeta.

Rizik od stresnog događaja

Inače, Zavod za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju dostupan je i hospitaliziranim i ambulantnim pacijentima za pomoć u pronalaženju načina što efikasnijeg prevladavanja stresogenih situacija i suočavanja s okolnostima koje zahtijevaju prilagodbu. Za neke kategorije bolesnika osigurana je online skrb kroz telefonske konzultacije, savjetovanja putem elektroničke pošte te online dnevnih bolnica i grupne terapije uz pomoć platformi koje podržavaju videokomunikaciju.

– Na Klinici za psihijatriju smo se uz podršku naše uprave dobro organizirali i značajan dio našeg programa odvija se putem telefona i maila, a tu su i grupne terapije koje se održavaju putem Skypea. U vrijeme ove pandemijske krize valja podsjetiti da koliko god neka situacija bila teška, većina ljudi iz nje izađe intaktna, a odgovor se javlja dok stresor traje. Dio će ljudi svoje simptome prevladati uz svoju socijalnu mrežu, poput obitelji i prijatelja, neki uz stručnu pomoć, a najveći rizik za pogoršanje stanja traje godinu dana od stresnog događaja, zaključuje Rončević-Gržeta.