Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je u petak da bi do kraja godine trebale stupiti na snagu izmjene i dopune Ovršnog zakona kojima je predviđeno ubrzavanje postupka i što je za ovršenike najbitnije pojefitnjenje samog postupka.

Izmjenama je predložena digitalizacija ovršnog postupka kako bi se vjerodostojne isprave mogle javnobilježničkoj komori dostaviti elektroničkim putem, a predlaže se i da javnobilježnička komora isprave dostavlja javnim bilježnicama prema prebivalištu ovršenika, rekao je Malenica novinarima.

Također, uvodi se obveza javnim bilježnicima da u roku od 15 dana obavijeste ovršenika o postojanu duga kako bi ovršenik mogao podmiriti dug ili ga osporiti pred sudom.

Uz, to, rekao je Malenica, proširuju se izuzeća o provedbi ovrhe koje se neće moći provoditi nad božićnicom, regresom i uskršnjicom i drugim socijalnim davanjima prema građanima. Deložacije se neće moći provoditi u zimskim mjesecima od 1. studenog do 1. travnja, a planira se u potrošačkim stvarima mogućnost odgode ovrhe do 30 dana.

Što je osnovni cilj?

Osnovni cilj, a to je pojeftinjene i ubrzanje postupka, trebalo bi se realizirati kroz izmjene i dopune Ovršnog zakona, ali i kroz tri intervala kroz koja bi javni bilježnici provodili ovrhe.

Ministar je rekao da su u zadnjih nekoliko mjeseci obavili niz razgovora na temu ovršnog postupka, dok su u prošlom mandatu napravili niz iskoraka u njihovu provođenju.

Pritom su, podsjetio je, uveli niz socijalnih klauzula, onemogućili provođenje ovrhe na jedinoj nekretnini ovršenika, osigurali sredstva za najam stana ovršenicima kojima je prodana nekretnina, onemogućili provođenje ovrhe nad sredstvima građana koji su duže od tri godine u blokadi i smanjili broj blokiranih građana s 370 tisuća na 229 tisuća.

Epidemija koronavirusa uzrokovala je donošenje interventnih mjera u stečajnim i ovršnim postupcima pa su na tri mjeseca odgodili provođenje ovršnih i stečajnih postupka koja su istekla u srpnju nakon čega su tu mjeru produljili za još tri mjeseca, što ističe 18. listopada.

Cjelovito rješavanje ovršnog postupka

Cjelokupna situaciju, kazao je, promatrana je ne samo u kontekstu prekida tog moratorija nego i u okviru rješavanja pitanja ovršnog postupka i zakonskog propisa.

U tom djelu su, dodao je, razgovarali s javnim bilježnicima kojima su uputili preporuku da ovršne postupke i prijedloge koje su zaprimili u proteklih šest mjeseci započnu s radom u tri intervala – 19. listopada, 20. studenoga i 20 siječnja. To je dio paketa koji obuhvaća tu preporuku, dok se drugi dio odnosi na izmjene Ovršnog zakona po hitnoj proceduri.

Istaknuo je da trenutačno razgovaraju o ovršnim postupcima i ovrhama koji se provode temeljem Ovršnog zakona, odnosno temeljem vjerodostojne isprave koji su kod javnih bilježnika kod kojih se po njihovim podacima nalazi 170 ovršnih prijedloga.

Predmeti koji su zaprimljeni kod javnih bilježnika “odnose se na 30 do 50 tisuća građana kojima ćemo kroz ta tri intervala omogućiti da se mogu dogovoriti i vidjeti o čemu se radi”, kazao je Malenica. Također, javnobilježnička komora omogućila je ovršenicima da mogu zatražiti upit o postojanju i nepostojanju duga, a to isto radi i Fina koja ima 170 tisuća ovrha. Ukupna brojka ovrha je prema podacima Fine nešto manja u odnosu na prošlogodišnju brojku.

Upitan što će biti sa zahtjevima da se prvo otplaćuje glavnica pa onda kamate, Malenica je rekao da nisu odustali od Ovršenog zakona kao čitavog paketa te će u dijalogu s ovršenicima, dužnicima i vjerovnicima razmotriti i to pitanje.

Izmjene Ovršnog zakona bi trebale uskoro ići u javno savjetovanje, a trebale bi stupiti na snagu ove godine, dok će se krajem ove godine krenuti s radnom skupinom za izradu novog zakona u koju će uključiti sve aktere ovršnog postupka.