Jedni na skijanju, a drugi se u školskoj klupi hvataju u koštac s novim nastavnim gradivom – tako izgleda početak drugog polugodišta u svim osnovnim i srednjim školama Primorsko-goranske županije, a razlog nepravdi da zimski praznici za sve učenike ne traju jednako, šesnaestodnevni je štrajk nastavnika u prvom polugodištu. Zbog nadoknade propuštenih nastavnih dana, prvi put u povijesti hrvatskog školstva zimski praznici nisu trajali tri, nego svega dva tjedna, a većinu školaraca čeka i ovotjedna radna subota.

Bizarnost

Međutim, činjenica da jedni uče, a drugi se bezbrižno skijaju te da će im izostanak s nastave biti opravdan jer su roditelji skijaške aranžmane uplatili daleko prije nego se znalo da će se zimski praznici morati skratiti, nije najveća bizarnost početka novog polugodišta jer na svoja radna mjesta nisu se vratili ni svi nastavnici. Mjesto za katedrom i oni su zamijenili skijalištima, bez obzira na to što su zbog njihovog štrajka učenici izvukli deblji kraj, ostali bez dijela praznika, dobili radne subote i u konačnici produljenje školske godine.

Iako dio ravnatelja o izostanku nastavnika s radnog mjesta u skijaškom tjednu javno ne želi govoriti te kažu kako nastavnika skijaša službeno nemaju, ipak priznaju da imaju nastavnike na bolovanju te da sumnjaju kako nije riječ o bolovanjima, već o skijanjima. Za svoje sumnje kažu kako su odraz tipične hrvatske realnosti u kojoj su lažna bolovanja gotovo općeprihvaćena, ali i da nemaju alate kojima bi sumnje mogli potvrditi, jer to je u ingerenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Sve što mogu, kažu, je čekati da na društvenim mrežama osvanu fotografije nastavnika skijaša.

Za razliku od ravnatelja koji sumnjaju u istinitost bolovanja svojih zaposlenika, ravnatelj najveće riječke škole, OŠ Srdoči, Ivan Vukić, točno zna da su dva nastavnika iz njegove zbornice trenutno na skijanju.

– Riječ je o nastavnicima koji svake godine idu na skijanje i svoje su aranžmane odavno platili. Iskreno su rekli u kakvoj su situaciji i izašao sam im u susret, kao što sam izašao i svim učenicima koji su otišli na skijanje. Od 765 učenika, za njih četrdesetak roditelji su krajem prvog polugodišta predali zahtjeve za skijanje i sve smo odobrili. Treba biti korektan, kako prema djeci i roditeljima, tako i prema nastavnicima. Ova školska godina je takva, primorani smo i improvizirati, a najvažnije je da nema nikakvih problema te da se nastava redovno odrađuje, kaže Vukić.

Iako u toj školi nedostaje više učenika nego inače, bojazni da će razredni odjeli u školama biti desetkovani zbog skijaškog tjedna zapravo se nisu obistinile, jer u prosjeku u školama srednje veličine, koje broje četiristotinjak učenika, nedostaje od petnaestak do dvadesetak učenika. Iznimka su veće škole, poput OŠ Milana Brozovića Kastav, čija ravnateljica Sandra Krpan kaže kako je odobrila izostanak za 58 učenika, što s obzirom na ukupan broj od 770 učenika te škole, nije masovni izostanak s nastave.

– Svim roditeljima koji su predali zahtjeve za odlazak na skijanje mi smo izostanak s nastave odobrili, a s obzirom na velik broj učenika koje imamo, razredi zbog skijanja nisu desetkovani, navodi Krpan.

Još ima nedoumica

Ni u OŠ Nikole Tesle, kaže ravnateljica Tatjana Bandera Mrakovčić, razredi nisu desetkovani jer od 578 učenika, njih 8 posto, odnosno 44, jučer nije bilo na nastavi, no ima i nastavnika koji su na skijanju.

– Nisu svi učenici na skijanju, neki su na putovanjima, a imamo i učenike strance koji su otišli u svoje domicilne zemlje. Nije riječ o masovnom izostanku jer takav izostanak znamo i inače imati. I nekoliko je nastavnika otišlo na skijanje, a to su još u prosincu najavili i solidarno se s kolegama dogovorili za zamjenu. Međutim, ima i onih koji su od skijanja odustali kada su vidjeli kakva je situacija nakon štrajka, ističe Bandera Mrakovčić.

U OŠ Gornja Vežica, dodaje ravnateljica Bojana Matešin, gotovo su svi na broju, svega je jedan nastavnik zbog skijanja zatražio jedan slobodan dan i već se vratio za katedru, dok učenika nedostaje petnaestak.

Bez obzira znaju li gdje su točno nastavnici koji nedostaju, svi se ravnatelji slažu da je pred učenicima naporno polugodište koje će zbog produljenja školske godine trajati dulje nego inače, ali i bez predaha, jer proljetnih praznika zbog nadokande nastave nema. Nisu još uvijek, dodaju ravnatelji, ni riješene sve nedoumice, jer otvoreno je i pitanje produžne nastave čiji će se datumi zbog produljenja nastave trebati pomicati, što će posebno biti problematično u slučaju osmaša koje čekaju rokovi upisa u srednju školu.