Foto Davor Kovačević
"Svaka operacija, svaki operativni rad, od početka do kraja, može se naći u trenutku kad se dođe do jednog podatka koji se treba reći ili jednom ministru ili premijeru ili predsjedniku", rekao je Lozančić
povezane vijesti
Dragan Lozančić je gostujući na N1 televiziji rekao da su u sporu oko tajnih izvida u aferi Janaf “u pravu i predsjednik i premijer”. Bivši šef SOA-e, sada savjetnik predsjednika Zorana Milanovića prvi put je rekao i zašto svojedobno nije obavijestio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da je pod mjerama Zdravko Mamić.
Lozančić, kao savjetnik predsjednika, vjeruje da presjednik Vlade i predsjednik Republike svakako mogu i moraju surađivati oko nacionalne sigurnosti, čak i kad se spore oko nečega:
“Ustav ih upućuje na to, a to je i njihova moralna i profesionalna obaveza.”
Rekao je da će se kad tad sastati i razgovarati o svemu u četiri oka. Komentirao je potom tko je u pravu, Andrej Plenković kad kaže da on ne smije znati za tajne istrage, ili Zoran Milanović kad kaže da premijer to mora znati, ako je riječ o određenoj razini:
Obojica u pravu
“Na jedan način i i jedan i drugi su u pravu. Svaka operacija, svaki operativni rad, od početka do kraja, može se naći u trenutku kad se dođe do jednog podatka koji se treba reći ili jednom ministru ili premijeru ili predsjedniku.”
“Ako iz te operacije proizlazi nešto što može utjecati na nacionalnu sigurnost, što može utjecati na sigurnost ili može ugrožavati štićenu osobu, onda ta informacija mora doći u prave ruke”, kazao je Lozančić.
Objasnio je da onaj tko vodi operaciju, mora štititi podatke, ali i mora odlučiti tko će dobiti neku informaciju ako za to postoje uvjeti:
“Međutim, nijedna institucija u državi nije otok sam po sebi, ne radi u vakuumu. Je li to SOA, DORH ili Policija, sve te institucije svi su na jednom brodu koji se zove Hrvatska. Interese tog broda, Hrvatske, svi smo dužnio štititi, i to često zahtijeva da jedna institucija informira drugu, da informira državnu vlast.”
Lozančić je rekao da “DORH jest samostalan”, ali da “ima profesionalnu i moralnu obavezu, ako procijeni da mora reći za neku informaciju nekome iz izvršne vlasti, da je onda i kaže”. U ovom slučaju on “ne želi ništa prejudicirati, jer nema sve podatke”:
“Ali želim vjerovati da su DORH i Policija donijeli odluke pravovremeno i u pravoj mjeri.”
“Ono što mogu reći je, da je informacija došla do SOA-e, o tome da je jedan voditelj strateški važne državne tvrtke involviran u jednu koruptivnu radnju, da bi ta informacija morala pravovremeno doći do izvršitelja, do onoga tko odlučuje da bi se smanjila šteta”, dodao je.
I mi smo izvještavali
Bi li, dakle, SOA izvijestila Vladu o tome?
“Vjerujem da bi SOA obavijestila Vladu o tome”, odgovorio je Lozančić.
Rekao je da za takvu odluku nije bitno je li riječ o trenutku prije ili poslije imenovanja na funkciju u strateškoj državnoj tvrtki:
“Ako doznate da netko tko upravlja strateškim interesirma Republike Hrvatske, da je korumpiran ili da je pod utjecajima strane države, vi imate procfesionalnu i zakonsku obavezu informirati one koji morati donijeti odluku o njemu.”
O ovom slučaju, o Draganu Kovačeviću i tajnim izvidima, rekao je da ne zna je li SOA imala saznanja.
“Ali ne vjerujem da je imala saznanje, jer očekivao bih da bi djelovala”, kazao je.
U njegovom mandatu direktora SOA-e rekao da je da je bilo slučajeva kad su ih obavještavali o nekim stvarima, bez obzira što za to, s njihove strane, ne postoji zakonska obaveza.
“Bilo je puno više slučajeva gdje smo mi obavijestili Policiju ili DORH, što smo po zakonu obavezni”, rekao je i dodao da se to “ostavlja za čelnika tog tijela da sam procijeni”, i to zato što “nikada nećete moći u zakonu sve propisati”.
Vjeruje li Lozančić premoijeru Plenkoviću kad kaže da nije znao za izvide u aferi Janaf?
“Nemam apsolutno nikakvog razloga za nevjerovati premijeru. Vjerujem da nije znao u to vrijeme”, odgovorio je.
Za sigurnosne provjere prije imenovanja dužnosnika na neke funkcije, Lozančić je rekao da bi to “moglo biti korisno”, ali da tu sam premijer mora odrediti mjeru, jer angažman agenata košta, ali isto tako već i sama provjera nagnat će nekoga tko je svjestan svog položaja da zbog toga odustane od kandidature za to mjesto prije kojega će ga provjeravati.
Za curenje informacija iz istraga rekao je da “to nije dobro za nikoga”.
“To nije dobro za istragu, za građane koji gube povjerenje u institucije, za profesionalce koji se trude zaštiti podatke. To je situacija u kojoj svi gube, to je kultura koja se mora promijeniti, koja se može promijeniti političkom voljom izvršne vlasti i institucija… Nemam razumijevanja za curenje takvih podataka”, komentirao je i dodao:
“To nas iznutra grize.”
Državna kriza
Na pitanje bi li trebalo izvijestiti visokog dužnosnika ako se druži s osobom pod tajnim izvidima i tako upadne u mjere, Lozančić je rekao da “tu treba biti pažljiv”:
“Ako je netko upao u mjeru, to ne znači da je samim time ugrožen. SOA po zakonu mora štititi štićene osobe. Ako procijenimo da je ugrožen komunikacijom s nekom osobom, onda ih moramo zaštititi. Ima više načina kako se to može napraviti. Ponekad se to može napraviti tako da se ta mjera ne ugrozi.”
“Treba procijeniti ugrožava li taj kontakt u tom trenutku tu osobu”, dodao je.
Voditeljicu je zanimalo je li Lozančić promijenio stav oko toga što, kao ravnatelj SOA-e, nije izvijestio tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović o tome da je Zdravko Mamić, s kojim se ona družila, pod mjerama, zbog čega ga se i prozivalo.
“Nisam promijenio stav. Ali ne želim komentirati konkretni slučaj. SOA ima nadzor i ako se sumnja da ravnatelj ili bilo koji djelatnik nije napravio nešto što nije bilo u skladu sa zakonom ili nije napravila nešto što se od nje očekivalo, može se staviti pod nadzor”, kazao je i objasnio da na kraju te procedure se “izvještava vlast ima li tu kaznene ili neke druge odgovornosti” u SOA-i.
Na pitanje što ako bi lanac korupcije, za koju se dozna, išao do vrha vlasti rekao je:
“To je hipotetsko pitanje, ali to bi bila državna kriza”, kazao je i dodao:
“Ne bih se kao ravnatelj volio naći u toj situaciji. Žalim bilo kojeg državnog osvjetnika, šefa Policije koji bi se našao u toj situaciji. Svaka bi se osoba u toj situaciji našla u profesionalnoj, moralnoj, etičkoj dilemi.”
Što se tiče brifiranja predsjednika ili premijera, Lozančić je rekao da je, iz pozicije ravnatelja SOA-e, “nemoguće brifirati o svemu”.
“Međutim, da me predsjednik Vlade ili predsjednik države pita bilo što, vi ste obavezni odgovoriti. Oni u teoriji imaju ekskluzivno pravo znati sve što postoji. Nema te tajne koju ne mogu znati, ako žele”, kazao je.
Za sporni klub Dragana Kovačevića u kojem su se, kako se već danima piše, okupljali ministri, suci i drugi istaknuti dužnosnici, Lozančić je rekao;
“Teško je reći je li trebala SOA to znati ili ne. Na neki način je trebala znati.”
Ono što jest siguran, dodao je, da nije stvar kluba, nego osobe.
“Nije stvar lokacije, nego toga tko se tamo okuplja”, kazao je i komentirao je li SOA trebala znati za to slijedom kriminalističkih izvida:
“Insinuacija bi bila da SOA treba pratiti Policiju, DORH, što je nonsens.”
“Nisam znao za taj klub”, kazao je i to.
Na kraju je komentirao i bi li trebali ministri paziti da ne ostavljaju mobitele, kao što se tvrdi da su morali pri ulazu u Kovačevićev klub:
“Ministri bi trebali dobiti briefing kako zaštititi sebe, kako zaštititi komunikaciju i jedna od preporuka je da se ne odvajaju od svog mobitela, osim ako je riječ o službenoj komunikaciji u kojoj to moraju napraviti.”, rekao je Lozančić za N1.