Foto Davor Kovačević
Već sam desetak godina prisutan na sceni gradske politike, za to sam vrijeme proučio sustav Grada Zagreba. Uvjeren sam da bih odgovorno upravljao Gradom, da bih mogao napraviti pomake koji su potrebni
Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek u razgovoru za naš list govori o tome zbog čega ga nisu primili u SDP, te o tome je li konačno došao kraj vladavini Milana Bandića u Zagrebu.
– Po prvi put Milan Bandić nije uspio osigurati dovoljan broj ruku u Gradskoj skupštini za neku važnu točku. Time mu nije napravljena velika šteta jer je, naravno, ostao gradonačelnik. I dalje vodi grad, ali ovo je jedna naša mala pobjeda, pobjeda oporbe, građana koji su se pobunili, struke koja je jasno govorila koliko je GUP štetan. Tako da, uz podršku medija koji su to jasno komunicirali, dogodilo se nešto što se dosad nije događalo, a to je da Bandić nije uspio osigurati dovoljan broj ruku. Na koji god način je on to radio dosad, to mu više ne prolazi.
Ali cijela bi se priča mogla ponoviti za tri mjeseca kada on ponovo može predložiti ove izmjene GUP-a.
– Može biti glasanje o ovom identičnom dokumentu. Ukoliko će se on ponešto mijenjati treba provesti novu javnu raspravu. Ako se to dogodi, trebat će im oko šest mjeseci da pripreme novi dokument. A ako će se ići s potpuno novim dokumentom, onda kreće proces koji traje dvije do tri godine. A to je nešto o čemu Bandić sada sve više govori, želi krenuti s novim dokumentom. Iako mi je to sumnjivo, jer za nešto takvo on više nema vremena.
Ima još godinu dana.
– To je nedovoljno. To je dovoljno vremena samo za stručne podloge. Novi se GUP teško može usvojiti i u sljedeće dvije tri godine.
Bandićevi nasljednici
Ništa, pobijedit će Bandić i 2020. pa će onda donijeti i novi GUP.
– Uvjeren sam da neće. Vjerujem da mu je ovo zadnji mandat i da oporba neće učiniti one pogreške koji smo znali činiti na prošlim izborima. Ako ih ponovimo, to bi značilo da nismo dorasli prilici u kojoj smo se našli.
Koji bi bio poželjan modelitet izlaska na te lokalne izbore. Postoje li u oporbi neki razgovori, barem neformalni, oko toga? I na kraju krajeva tko bi bio kandidat za gradonačelnika?
– Otvoreno razgovaramo i surađujemo po brojnim pitanjima. Pet zastupničkih klubova trenutno djeluje unutar oporbe unisono oko tema koje su važne. Tako smo djelovali i oko GUP-a. I stoga smo bili spremni srušiti GUP čak i da je HDZ izašao iz dvorane. Imali smo dovoljan broj glasova i to smo uspjeli osigurati. Bili smo disciplinirani i odgovorni. I to je način na koji treba djelovati. No, ukoliko će 2020. s druge strane biti Bandić ili neki njegov nasljednik, onda će oporba morati ozbiljno razmisliti da ide s onoliko lista, odnosno kandidata da se osigura većina u sljedećoj Gradskoj skupštini. A što se tiče mjesta gradonačelnika, minimalan dogovor mora biti da se podrži onaj tko može ući u drugi krug. A to dosad nije bio slučaj. Najbolje bi bilo kada bi se dogovorili o jednom kandidatu koji bi, nadam se, već u prvom krugu mogao pobijediti ili Milana Bandića, ili nekog tko će niknuti kao nasljednik njegovog sistema.
Je li se iskristaliziralo tko bi bila ta osoba?
– Prerano je o tome govoriti u ovom trenutku. Trenutno su četiri osobe iz oporbe istaknule interes za kandidaturu – Anka Mrak Taritaš, Gordan Maras, Tomislav Tomašević i ja.
Znači imate ambicija biti gradonačelnik Zagreba?
– Da. Imam ambicije. Već sam desetak godina prisutan na sceni gradske politike, za to sam vrijeme proučio sustav Grada Zagreba. Uvjeren sam da bih odgovorno upravljao Gradom, da bih mogao napraviti pomake koji su potrebni da Zagreb bude grad u kojem se ugodno živi, da grad pruži svima sve potrebne usluge i uvjete. Grad čiji se stanovnici ne bi trebali sramiti samog grada, njegova izgleda, a niti gradonačelnika. Zagreb koji bi trebao pronaći svoje mjesto unutar srednje Europe kao sveučilišni grad, grad kulture, ali i grad u kojem se ključni problemi prioritetno i uspješno rješavaju. Istovremeno imam viziju kako bi grad trebao izgledati i kojim se putem treba usmjeravati kako bismo to ostvarili. Stoga i žalim za GUP-om! Ne ovim, Bandićevim, lošim i štetnim, nego zato što nismo donijeli novi GUP. GUP koji bi građanima dao viziju razvoja grada i ponudio rješenja za ključne gradske probleme, nedostatak infrastrukture, očuvanje povijesnih cjelina te zaštitu zelenih površina. To je ono za što se zalažem.
Foto Davor Kovačević
(Ne)poštovanje dogovora
Ako želite biti gradonačelnik, potrebna vam je, naravno, uz vaš osobni angažman, i nekakva infrastruktura, stranačka ili u nekoj drugoj formi. Mediji su nedavno javili da vas SDP nije primio u članstvo iako bi to bilo sukladno dogovoru s vašom nekadašnjom strankom. Što se zapravo dogodilo?
Kako tumačiti da vas nisu primili? Javnost je dosta začuđena tom činjenicom.
– Tijekom ljeta sam dobio informaciju da nisam primljen u svojoj organizaciji gdje sam se trebao prijaviti prema mjestu stanovanja, na području Trešnjevke jug. Meni je teško govoriti o razlozima jer nisam bio član SDP-a, kao ni bilo koje druge stranke i ne poznajem dovoljno dobro unutarnji sustav niti stranačka gibanja. Ne, nisam dobio konkretno obrazloženje.
Niste dobili ništa napismeno?
– Ne. Ne znam što se točno dogodilo. Poslije je bilo nekoliko pokušaja da se to ispravi, no nakon što se naruši povjerenje teško ga je ponovo obnoviti i krenuti istim putem kao da se ništa nije dogodilo.
Koji bi mogao biti razlog zašto vas nisu primili?
– Teško mi je to reći. Postoje razne špekulacije. Ne bih uopće volio ulaziti u takvu sferu promišljanja. Niti to mogu saznati, niti potpuno razumijem njihov sustav, odnosno zbog čega je sve to i bilo spušteno na lokalnu razinu odlučivanja. Sporazum je govorio o tome da oni članovi stranke »Naprijed Hrvatska« koji žele ući u SDP biti primljeni.
Ključni glas
Kako tumačite činjenicu da je SDP već dvije godine na neki način dio Bandićeve većine u Gradskoj skupštini. Naime, nakon što je Radenko Tomić otišao iz SDP-a 2017., odmah nakon lokalnih izbora, a on je zamjenik zastupnika, SDP već skoro dvije i pol godine u Skupštinu nije vratio zastupnika koji ima izvorni mandat. A Tomić je dvije godine bio taj 26 odlučujući zastupnik. Kako tumačiti takvo ponašanje SDP-a?
Foto Davor Kovačević
– Bilo je nekoliko članova koji su išli na liste, a znalo se da imaju nespojive dužnosti, odnosno da su zaposlenici Grada Zagreba.
Kako je to uopće moguće?
– Zbog takvog sam mjesta i ja dobio svoju priliku. Bernardić se zauzeo da ja uđem u Skupštinu kao zamjena za SDP-ov mandat, odnosno za osobu koja ima nespojivu dužnost. Zbog toga sam mu zahvalan, pružio mi je priliku da se afirmiram. Bila je to odluka SDP-a. Sada vidim da se opet raspravlja o tome tko će moći na liste, tko ne, koliko ta situacija šteti stranci. Zbog toga se opet provlače teze o povezanosti Bandića i nekih članova SDP-a unutar same zagrebačke organizacije. No što se tiče samog kluba u kojem sam djelovao, nisam nikada primijetio da je bilo nekog iskakanja ili da je itko na bilo koji način podržao neke ključne poteze, koje su se trebale povući, da bi Bandić ostvario neke svoje planove.
Ako ćete ići dalje u ambiciju da postanete gradonačelnik, trebat će vam neka stranačka infrastruktura. Koja će biti forma vašeg budućeg političkog djelovanja, stranka ili nešto drugo?
Ako postanete gradonačelnik i ako će skupina stranaka i inicijativa koja će vas podržavati imati većinu u Gradskoj skupštini, hoćete li vratiti Trg maršala Tita?
– Trg maršala Tita će sigurno biti jedna od pogrešaka Bandića koju treba ispraviti, ali ne smatram da je ime bilo kojeg trga ili ulice prioritetan problem Grada Zagreba. U okviru razmatranja imenovanja trgova i ulica u kontekstu povijesnih događanja, maršal Tito je definitivno osoba koja u Zagrebu treba imati svoj trg. Bez obzira na popudbinu koju nosi sa sobom? – Kod dijela građana postoji s pravom i stav o njegovu negativnom doprinos društvu, ali bez obzira na to smatram da je pozitivna povijesna ličnost obzirom na njegov doprinos koji je imao u kontekstu drugog svjetskog rata i borbe protiv zla nacizma. Kako vam se čini odluka Zorana Milanovića da ne vraća Titovu bistu u Predsjedničke dvore? – Podržao sam Milanovića u drugom krugu i smatram njegovu pobjedu značajnom za daljnji razvoj demokracije i našega društva. Stoga imam velika očekivanja od njega. Što se tiče Titove biste, on je to objasnio time da ne želi stvarati muzej od Predsjedničkih dvora. Smatram da, ukoliko u dvorima postoje i druge povijesne osobe čije su biste izložene, treba biti i Tito. Stoga pretpostavljam da će maknuti sve biste kako ne bi na taj način morao selektirati koga će imati, a koga neće.
– Definitivno neću osnivati stranku jer je to užasno komplicirano, traži puno novca i vremena. Radije ću taj novac i vrijeme utrošiti na direktne susrete s građanima, što radim svakodnevno. A trenutno ne planiram ulaziti niti u postojeće stranke. Sada postoji samo mogućnost mog nastavka suradnje s drugima u oporbi s pozicije nezavisnog zastupnika. I na taj način vidim svoju budućnost. Ono što trenutno radim je da okupljam ljude koji mukotrpno rade na terenu i nisu se priklonili niti jednoj stranci. Gradom trebaju upravljati stručnjaci. I takvi se javljaju sve više. Važno je da se gradom upravlja ozbiljno, odgovorno i održivo. To će biti nešto na čemu ću inzistirati. Ne temelju toga razgovaram s drugim partnerima, to će biti temelj oko koga ćemo se i okupiti.
A to je suprotnost onome što trenutno imamo u Gradu Zagrebu.
Rupe u proračunu
Državna je revizija ustvrdila da je rupa u gradskom proračunu oko milijardu kuna. Bojite li se da ako postane gradonačelnik da ćete zateći još veći manjak?
– Samo prošle godine Grad se zadužio za dodatnih milijardu kuna.
Bojite li se toga što bi mogli zateći u gradu nakon što ga preuzmete?
– To je situacija koju trenutno ne možemo promijeniti. Dubinski sam protekle dvije godine proučavao razne podružnice Holdinga, i otprilike znam što možemo očekivati. Što se financija tiče, postoje nepoznata jamstva za razne kredite. I još štošta s čime mi još nismo upoznati, razni ugovori i obveze. Grube brojke govore da za kredite, dugove, za ono što je obveza između grada i holdinga, što je jedan model prikrivenog financiranja, grad ima obveze od deset milijardi kuna.
Postoji li opasnost od financijskog sloma Zagreba?
– Sumnjam da bi Grad mogao bankrotirati, no situacija je vrlo ozbiljna. Pitanje je kako točno izgleda financijska slika Holdinga. To je puno veći problem. Holding je izdao obveznice u samo jednom paketu za sanaciju vodoopskrbne mreže u vrijednosti 2,4 milijarde kuna. Ta su sredstva za tu svrhu utrošena u obimu manjem od pet posto.
To je onih 300 milijuna eura obveznica?
– Da. Kada uzmemo tih 2,4 milijarde duga, dugoročne obveze za Pročistač otpadnih voda, Arenu Zagreb te nove dugove za novu žičaru, i još takozvana redovna zaduženja – tu se ugrubo radi o deset milijardi. Situacija jest ozbiljna, no vjerujem da se uz racionalnu politiku, bez preplaćivanja vanjskih usluga, situacija može sanirati, kontrolirati. Sada imamo situaciju gdje otprilike milijardu kuna godišnje plaćamo za vanjske usluge, a dobar dio tih usluga uopće nije potreban, odnosno te poslove mogu obavljati gradske tvrtke. Postoje mogućnosti za uštede, no tek kada se dubinski skenira postojeća situacija. Onda ćemo vidjeti koja je stvarna slika. No, to se može učiniti tek kada se dođem/o u priliku voditi grad.
Može li se reći da je Bandić konačno u političkom smislu gotov? Ili ipak ima neke šanse da 2021. opet pobijedi na izborima?
– On sigurno nije gotov, karijera ide kraju. No sljedeće će godine, ako će se natjecati, ipak biti respektabilan protivnik jer je koristeći naš javni novac uspio okupiti i održati određene interesne skupine da disciplinirano glasaju za njega. On u prvom krugu uvijek osigura od 90.000 do 100.000 glasova, a u drugom od 150.000 do 170.000 koliko, mu je dosad bilo potrebno za pobjedu. A to je ispod 20 posto biračkog tijela. Ključno je to da je uvijek pobijeđivao zbog malog odaziva.
