ZAGREB – Koronakriza zasad nije naštetila hrvatskom kreditnog rejtingu iako se u ovoj godini očekuje rekordni pad BDP-a, koji će onda značiti i visoke razine proračunskog manjka i značajno povećanje javnog duga. Jedna od tri najutjecajnije rejting agencije Standard & Poor’s zadržala je Hrvatsku u investicijskom rejtingu uz stabilne izglede. I kod ostale dvije agencije Fitch i Moody’s Hrvatska ima investicijski rejting.

Kad je 2012. godine Hrvatski rejting pao ispod investicijske razine, odnosno kad je završio u smeću, Hrvatskoj je trebalo sedam godina da to promijeni, a silne su milijarde kuna iz proračuna otišle samo zašto što je zbog lošijeg rejtinga Hrvatska plaćala znatno više kamate na svoj dug. Povlačilo je to za sobom i više kamate za tvrtke i građane.

Uz to S&P u novom izvješću prognozira i da će Hrvatska imati nižu stopu pada BDP-a nego što su ukazivale prijašnje prognoze i nego što je Vlada procijenila u svibnju. Prema njima, pad će u ovoj godini biti osam posto, dok su ranije prognozirali 9 posto, a Vladine su proračunske projekcije napravljene na padu od 9,4 posto.

Nove smjernice

I ministar financija Zdravko Marić najavio je jučer da će Vlada u smjernicama za izradu proračuna koje će donijeti sljedeći tjedan najvjerojatnije ići na nižu stopu pada gospodarstva, koja bi mogla biti blizu one koju je u petak iznijela rejting agencija S&P. Ta agencija procjenjuje i da će 2021. godine hrvatsko gospodarstvo porasti 5,6 posto, a da će razinu prije koronavirusa dosegnuti 2022., godinu dana ranije no što je agencija procijenila u svibnju.

Oni vjeruju i da će pad u turizmu, preko kojeg je koronakriza najjače pogodila Hrvatsku, biti manji od procijenjenih 70 posto, pa tako procjenjuju da će manjak u proračunu biti 6,4 posto BDP-a, što je manje od njihovih ranijih prognoza, ali i procjena koje je iznijela Vlada, a obje su ble na 6,8 posto.

Iz S&P-a ističu da je Hrvatska u koronakrizu ušla sa znatno poboljšanim stanjem u vanjskotrgovinskoj bilanci i u proračunu, jer je godinama smanjivala makroekonomske neravnoteže. To je, napominju Vladi, omogućilo snažan proračunski odgovor na pandemijski udar na tržište rada. Procjenjuju da bi alati monetarne politike, odgovor Hrvatske narodne banke, obilne devizne rezerve od gotovo 40 posto BDP-a i prihodi od turizma iz netom završene sezone trebali ublažiti potencijalne vanjske pritiske na financiranje. Vjeruju i da će gospodarskom oporavku Hrvatske pomoći neto priljev iz proračuna Europske unije u sklopu više omotnica, između ostaloga i projekta »Next Generation EU«.

– To b i uz ustrajnost Vlade štedljivoj fiskalnoj politici, trebalo pomoći u konsolidaciji proračunskog deficita i stvoriti uvjete da javni dug od 2021. ponovo krene silaznom putanjom, kao i prije pandemije COVID-19, napominju iz S&P.

Dodaju i da sadašnji investicijski rejting Hrvatske podupiru umjerena neto zaduženost Hrvatske i višak u proračunu opće države u razdoblju od 2017. do 2019. godine, dok su ograničenja ispodprosječni dohodak u usporedbi sa sličnim zemljama i visoki javni dug. Upozoravaju da bi mogli sniziti rejting Hrvatske ako ojačaju vanjski pritisci na financiranje odnosno ako se javne financije ne oporave u sljedeće dvije do tri godine, što bi značilo ponovni rast javnog duga. Rejting bi mogao rasti ako hrvatsko gospodarstvo u sljedeće tri godine bude raslo snažnije no što trenutno u S&P-u očekuju, a na njega će povoljno utjecati i uvođenje eura. S&P u 2022. godini očekuje rast pod 3,5 posto, a u 2023. godini 2,5 posto.

Snažan mandat

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ustvrdio je, stoji u Vladinom priopćenju, da je »zadržavanje investicijske razine kreditnog rejtinga potvrđuje da smo krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa dočekali sa stabilnim i otpornim gospodarstvom te da smo donijeli snažne i pravodobne mjere za očuvanje radnih mjesta i oporavak gospodarstva«.

– Novo izvješće S&P-a važna je potvrda povjerenja u nastavak provedbe Vladinih mjera u cilju što bržeg gospodarskog oporavka, koristeći 22 milijarde eura koje smo osigurali iz EU-a u idućih sedam godina, kao i ostvarivanja reformi na putu prema europodručju, poručio je premijer.

I ministar Marić smatra da je odluka S&P-a potvrda povjerenja te agencije u hrvatsku Vladu odnosno hrvatske vlasti koje su poduzele mjere za vrijeme korona krize i da njihovo izvješće pokazuje da je Vlada učinila neke dobre stvari, prije svega vezano uz koronu.

– Sada smo i na ovaj način dobili potvrdu da su mjere koje smo stavili u funkciju na ovom gospodarskom planu bile i pravovremene ali i adekvatne. Posebno mi je drago da smo u ovu krizu ušli puno spremniji nego u onu krizu 2008. godine, rekao je Marić.

I Vlada u svom priopćenju, ali i ministar financija u izjavi napominju da je S&P važnim označio i to da je HDZ na zadnjim parlamentarnim izborima »osvojio snažan mandat što je zalog i garancija da će se reforme nastaviti, odnosno njihova provedba ne bi trebala biti upitna«.