Župan Zlatko Komadina jučer je još jednom upozorio na značajan pad prihoda zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Primorsko-goranska županija i koji se u ovom trenutku procjenjuje na sveukupno dvadesetak milijuna kuna. Lockdown se tijekom proljetnih mjeseci osobito odrazio na poslovanje obiju Thalassotherapija i Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije. Komadina je jučer najavio sanaciju gubitaka kroz rebalanse proračuna, pa će tako već pri prvom sljedećem rebalansu crikvenička Thalassotherapija i Zavod za hitnu medicinu dobiti dodatana tri milijuna kuna.

– Thalassotherapije nisu mogle djelovati na tržištu, a jedno vrijeme u lockdownu nisu mogle obavljati niti redovnu djelatnost. Smanjen je prihod hitne medicine u turističkoj sezoni jer su izostali prihodi s tog osnova. Najakutnija je situacija u Thalassotherapiji Crikvenica i na Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Intervenirat ćemo s tri milijuna kuna, a onda ćemo rebalansom drugog proračuna osigurati još drugi dio. Naravno, i same ustanove su tu da rebalansom svog poslovanja osiguraju uvjete za daljnju djelatnost, rekao je Komadina podsjećajući da unatoč koronakrizi PGŽ nastavlja s trima investicijama – u bolnici na Rabu, lječilištu u Velom Lošinju te Domu zdravlja u Novom Vinodolskom ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna.

Kako kaže pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo u PGŽ-u Đulija Malatestinić, prema polugodišnjim financijskim izvještajima zdravstvenih ustanova koje su županijski proračunski korisnici rezultat poslovanja na razini svih ustanova pokazuje manjak od 16,3 milijuna kuna.

Postojeći strukturalni problem

– Koronakriza negativno je utjecala na sve zdravstvene ustanove, one na primarnoj razini zdravstvene zaštite, na zavode, na domove zdravlja, a tako i na ustanove koje pružaju usluge u zdravstvenom turizmu, Thalssoterapiju Opatija i poglavito Thalassotherapiju Crikvenica, koja je dodatno morala ograničiti svoje kapacitete, izvršiti preustroj u cilju prihvata na bolničko liječenje COVID-pacijenata. Visoki troškovi zaštitne opreme, promjene u načinu poslovanja, ograničenje opsega pružanja usluga, sve je to kumulativno utjecalo na pad prihoda uz istovremeni rast rashoda. Treba istaknuti i od ranije prisutan strukturalni problem u smislu nedostatnog financiranja Zavoda za hitnu medicinu od Hrvatskog zavoda za zadravstveno osiguranje, premda Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije osigurava jednaku dostupnost zdravstvene zaštite na cijelom području Županije sukladno Mreži hitne medicine. Navedeno rezultira stalnim, značajnim sufinanciranjem od strane Primorsko-goranske županije u cilju osiguranja likvidnosti ustanove i njezinog nesmetanog funkcioniranja, pojašnjava Malatestinić.

I nakon postupne reaktivacije zdravstvenog sustava u svibnju, prema riječima pročelnice županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, potreba održanja fizičke distance, temeljitog čišćenja i dezinficiranja prostora između pregleda, utjecala je na smanjenje broja pregleda koji se mogu obaviti u jednom danu.

– Izostali su prihodi od domaćih i stranih gostiju korisnika usluga u zdravstvenom turizmu, koji je značajno zastupljen u većini županijskih ustanova, pogotovo u specijalnim bolnicama Thalasotherapiji Opatija i Thalassotherapiji Crikvenica. Jedinice lokalne samouprave smanjile su svoj udio sufinanciranja u nekim programima, radu turističkih ambulanti, koje su uspostavljene s trećinom kapaciteta u odnosu na prošlu godinu, sukladno procjenama o dolasku turista. Zbog neodržavanja koncerata, sportskih i ostalih manifestacija nije bilo potrebe za angažiranjem pripravnosti timova Zavoda za hitnu medicinu.

Troškovi nabave zaštitne opreme

Sve je navedeno utjecalo na pad prihoda. S druge strane veliko financijsko opterećenje činili su troškovi nabavke zaštitne opreme. Nabavne cijene imale su velike oscilacije zbog razdoblja u kojima ponuda nije pratila povećanu potražnju. Također, treba uzeti u obzir i da je 9. prosinca prošle godine Vrhovni sud donio odluku da liječnici kod obračuna prekovremenih sati imaju pravo na sve dodatke za posebne uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule, kao i kod obračuna redovitih sati. U Hrvatskoj je više od 4.000 liječnika pokrenulo sudske tužbe, u korist liječnika presuđeno je više stotina pravomoćnih presuda, navodi Malatestinić.

Primorsko-goranska županija u proračunu za ovu godinu za sedam zdravstvenih ustanova čiji je osnivač namijenila je 23.170.266 kuna iz izvornog proračuna te 24.196.751 kuna decentraliziranih sredstava što ukupno čini 47.367.016 kuna prvotno planiranih sredstava.

– Daljnji razvoj epidemiološke situacije od značajnog je utjecaja na sve životne aktivnosti tako i na funkcioniranje zdravstvenih ustanova. Primjerice u lipnju, sukladno povoljnoj epidemiološkoj situaciji, vladao je optimizam i za očekivati je bilo manje novozaraženih nego što to trenutno jest. Također, upravo je ovakav tijek epidemiološke situacije ukazao koliko je važno ulagati u informatizaciju i razvoj telemedicine. S krajnje racionalnim pristupom u izradi financijskih planova za iduću godinu nastojat će se da ustanove ostanu likvidne vodeći računa o zadržavanju razine kvalitete pružene usluge i dostignute razine zdravstvene zaštite. Obveze kod kapitalnih projekata ranije su preuzete i ti se projekti trebaju privesti kraju, zaključuje Malatestinić.

Ugovor s HZZO-om ne predviđa izvanredne okolnosti poput epidemije

Malatestinić upozorava kako postojeći ugovori koje zdravstvene ustanove imaju s glavnim osiguravateljem HZZO-om ne predviđaju rad u izvanrednim okolnostima kao što je epidemija koronavirusa. S druge strane Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa da osnivač pokriva gubitke ustanove.

– U dijelu financiranja, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, niza podzakonskih propisa i potpisanih ugovora između HZZO-a i zdravstvenih ustanova, precizno su uređeni međusobni odnosi pružatelja zdravstvenih usluga, dakle zdravstvenih ustanova i HZZO-a, gdje je osnova za plaćanje dokaz o izvršenom radu, odnosno, broj kreveta ili osiguranika uz dodatne pokazatelje kvalitete rada. Postojeći ugovori ne predviđaju niti reguliraju rad zdravstvenih ustanova u izvanrednim okolnostima, kao što je aktualna epidemija bolesti COVID-19, iz čega proizlazi objektivna i argumentirana potreba za revizijom odredbi ugovora, tako da je za očekivati da će se postojeća situacija, s nacionalne razine, prepoznati te da će uslijediti primjerena intervencija. S druge strane više je nego jasna obveza osnivača zdravstvenih ustanova koji sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u slučaju da u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova, objašnjava Malatestinić.