RIJEKA – Projektom izgradnje nove operativne obale u riječkoj luci na Praškom pristaništu, između Visinovog gata i Bratislavske obale koji je prošli tjedan najavio Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, luka će dobiti otprilike pedeset tisuća kvadratnih metara novog višenamjenskog terminala. Izgradnjom nove obale ispunit će se svi preduvjeti za izdvajanje zaštićenih lučkih skladišta, takozvanog Metropolisa, iz lučkog područja i njihovu predaju na upravljanje Gradu Rijeci. Riječ je o projektu koji je bio razmatran prije više od dvadeset godina, nakon čega je pao u zaborav. Njegovom realizacijom luka će dobiti prijeko potreban prostor za manipulaciju teretima, a Grad novi prostor uz samo more namijenjen javnim i poslovnim sadržajima.

– Ovaj je projekt bio u studiji izrađenoj još devedesetih, a sada ga vraćamo u život iz dva glavna razloga. Prvi je taj što je luci apsolutno potrebna nova velika operativna površina, odnosno višenamjenski terminal za prekrcaj različitih vrsta tereta.

Drugi je razlog stavljanje u funkciju zaštićenih lučkih skladišta, Metropolisa, ali ne više u lučku svrhu, za koju su bila izgrađena, nego ih namjeravamo izdvojiti iz lučkog područja i prepustiti na upravljanje gradu. Ona već odavno nisu adekvatna za potrebe današnjeg lučkog poslovanja, a grad i građani dobili bi vrijedan prostor uz samo more, u centru grada.

Radi se o projektu koji će biti na dobrobit grada i luke – napokon će se riješiti pitanje skladišta Metropolis koja su dosad bili »ni na nebu ni na zemlji«, dakle niti u funkciji luke, niti grada, iako je riječ o zaštićenoj baštini, a istovremeno luka dobiva novu operativnu površinu za osnovnu djelatnost. Vjerujem da će Grad Rijeka osmisliti kvalitetne sadržaje, a novi lučki terminal sigurno će biti iskorišten, kaže Vukorepa.

Nova tehnologija

Projekt se, prema njegovim riječima, priprema za prijavu za sufinanciranje sredstvima Europske unije, u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. Tehnologija kojom će se izgraditi nova operativna površina, odnosno »popločiti« more u luci, između Visinovog gata i Bratislavske obale, još se mora definirati, ali najvjerojatnije neće biti riječ o klasičnom nasipavanju, nego će novi terminal biti izgrađen na pilotima ili nekom drugom odgovarajućom tehnologijom.

Tijekom iduće godine bit će pripremljena sva potrebna dokumentacija i zahtjev za sufinanciranjem sredstvima EU-a.

– Vjerujem da će nam biti odobreno sufinanciranje europskim sredstvima, s obzirom na to da već imamo bogato iskustvo u pripremi sličnih projekata. Trenutačno ih je u provedbi sedam, na području kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, ukupne vrijednosti milijardu kuna, od čega je najveći dio osiguran upravo iz europskih fondova, poput Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Očekujemo da će cjelokupni projekt biti završen najkasnije do kraja idućeg financijskog razdoblja EU-a, odnosno do 2027. godine, a svakako ćemo nastojati da to bude čim prije, kaže Vukorepa.

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

S obzirom na najave iz Lučke uprave, pitanje o budućoj namjeni Metropolisa postavili smo riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu koji kaže kako je prostorno-planskom dokumentacijom već određena namjena tog područja.

– Mogućnosti korištenja Metropolisa Grad Rijeka je odredio u članku 29 Generalnog urbanističkog plana. U njemu stoji kako je, unutar građevina koje imaju status kulturnog dobra, a koje se nalaze na području luke Rijeka, dopušteno obavljanje poslovne te javne i kulturne djelatnosti koja ne ometa lučku djelatnost. Prije bilo kakvog zahvata na građevini koja ima status kulturnog dobra, a koja se nalazi unutar lučkog područja, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Šest mogućih trasa

Dakle, kako je Metropolis registriran kao pojedinačno kulturno dobro, njega je moguće koristiti za obavljanje poslovne te javne i kulturne djelatnosti koja ne ometa lučku djelatnost. Naravno, potrebno je omogućiti pristup, a on bi, za početak, mogao biti i u obliku pješačkog nathodnika iz Krešimirove ulice, što je nekada, doduše u kraćoj dužini, funkcioniralo za prelaženje preko kolosijeka.

Što se tiče cestovnog spoja, Grad Rijeka je još 2014. godine izradio elaborat druge faze produžene ulice Riva kojim su istražene prostorno-prometne mogućnosti, učinci i troškovi izgradnje šest varijantnih trasa, od kojih su podzemne imale priključak na plato Metropolisa.

Kako izvedba ovakve veze stoji više od 100 milijuna kuna, ali i s obzirom na to da se radi o transformaciji lučkog područja čiji značaj nadilazi lokalne okvire, ta bi cesta trebala biti sastavni dio državnih prometnica, odgovorio je gradonačelnik.

Ravnatelj Lučke uprave ističe kako će pitanje pristupa Metropolisu biti riješeno na dva načina, cestom i pješačkim nathodnikom iz Krešimirove ulice.

– U sklopu projekta Zagreb deep sea kontejnerskog terminala bit će izgrađena nova spojna cesta između Zagrebačke obale i lučkog bazena Rijeka, koju planiramo otvoriti i za javni promet, kako bi se omogućio pristup vozilima do Metropolisa. Jednako tako, planiramo i izgradnju pješačkog nathodnika iznad željezničkih kolosijeka kojim bi Metropolis bio povezan s Krešimirovom ulicom.

Takav je nathodnik nekad već postojao, koristili su ga lučki radnici za dolazak na posao, a s ovim bi projektom omogućio pristup Metropolisu za građane koji koriste javni prijevoz ili dolaze pješice, kaže Vukorepa.

Što se tiče novog višenamjenskog terminala, koncesionar luke (sada je na tom dijelu koncesionar Luka Rijeka d.d.) dobit će novu površinu, prikladnu današnjem lučkom poslovanju. Moći će je koristiti kao otvoreni prostor ili će na dijelu novog platoa moći izgraditi nadstrešnice, za manipulaciju teretima koji ne smiju biti izloženi atmosferskim utjecajima.