KRK – Niz neveselih činjenica o trenutnom stanju, odnosno brojnosti populacije plemenite periske (Pinna nobilis), endemske i »na papiru« zaštićene vrste školjkaša mogao se jasno čuti na jučer održanom znanstveno stručnom skupu na kojemu su se, na inicijativu i u organizaciji Eko Kvarnera, u Krku okupili svi najupućeniji domaći stručnjaci.

Glavni cilj zanimljivog skupa bilo je davanja doprinosa očuvanju ili bolje rečeno spasu periske i njenog staništa na Jadranu, posebice na njegovom sjevernom djelu, u akavatoriju oko otoka Krka koji je u ovom trenutku ostao možda i jedinim mikrolokalitetom na svijetu na kojemu ima naznaka da bi pokoja iole brojnija kolonija živućih periski još uvijek mogla postojati!

Dva patogena

– Očuvanje bioraznolikosti sve se više prepoznaje kao osnova za koherentno funkcioniranje ekosustava, društva i gospodarstva u cjelini. S ciljem očuvanja bioraznolikosti i povezivanja kopnenih i morskih staništa u cjelovito Natura 2000 područje koje bi obuhvatilo sjeverozapadnu obalu otoka Krka, odnosno područje Riječkog zaljeva, na skupu se razmatra postojeće stanje bioraznolikosti na kopnu i moru, s posebnim osvrtom na stanje populacija strogo zaštićene vrste školjkaša – plemenite periske Pinna nobilis Linneaus 1758, istaknuo je predstavljajući nam motive organizacije jučerašnjeg skupa njegov inicijator i moderator, Vjeran Piršić.

A da je za spas ove endemske vrste školjkaša čiji je pomor započeo 2016. godine (uz španjolske obale zapadnog Sredozemlja) možda već i prekasno, ustvrdila je i dr.sc. Tatjana Bakran-Petricioli, izvanredna profesorica s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a koja se po pitanju masovnog pomora periske ondje upitala je li to izdvojeni slučaj, ili pak sad već i neizbježna budućnost na koju trebamo biti pripremni.

– Nažalost, bojim se da je ovo drugo vjerojatnije i da svjedočimo nestanku jedne vrste što u povijesti ovog svijeta nije prvi i jedini takav slučaj, ali je i »slučaj« koji me i kao predstavnicu ljudske vrste i znanstvenicu, duboko žalosti pa i posramljuje, rekla je Bakran-Petricioli. Pomor najvjerojatnije uzrokuju dva patogena – parazit Haplosporidium Pinne i bakterije iz roda Mycobacterium – i to ponekad zasebno, a često i u kombinaciji.

– Uz spomenuta dva patogena, smatram da pomoru periski kumuje i činjenica da je zbog djelovanja nas ljudi morski okoliš u svojevrsnom stresu te da je, na neki način, izgubio imunitet na pojavnosti ovakve vrste, rekla je dr.sc. Bakran-Petricioli te izrazila svoju bojazan da oporavak ove vrste možda više uopće nije moguć i to zbog toga što, čak ako negdje još uvijek i postoji određeni broj živućih plemenitih periski, najvjerojatnije ih više nema u koncentraciji koja bi omogućila njihovo razmnožavanje, a koje se odvija izbacivanjem spolnih produkata u okolno more. Apsurdna je spoznaja do koje znanstvena zajednica dolazi da se za spas periski, kao u ostalom i mnogih drugih ugroženih vrsta, novac danas može dobiti bez problema, ali i da za njihovo proučavanje, u vrijeme kad je ono trebalo biti činjeno, nikad nigdje nije bilo ni financijskih sredstava, niti volje od tijela i institucija koje bi trebale financirati takve radove. Sad smo, i to ne samo mi u Hrvatskoj već u cijeloj Europi i svijetu zapravo u situaciji da smo kao znanstvenici pozvani pomoći, a mi ne znamo kome, a kamoli kako, oštra je i jasna bila ta domaća stručnjakinja.

Potraga za periskama

O brzini širenja pomora plemenitih periski na Jadranu govorili su i dr.sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Andrej Jaklin iz Centra za istraživanje mora Rovinj koji djeluje pri Institutu »Ruđer Bošković« te biologinja Milvana Arko-Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka koja je predstavila aplikacije »Plavo oko« zahvaljujući kojoj se svaki ronilac, kupač ili nautičar na vrlo praktičan način može informirati o svemu s čime se susretne u i oko mora.

S ciljem utvrđivanje pravog stanja stvari u podmorju Bodulije danas će, zajedno s velikom organiziranom akcijom čišćenja podmorja u okrilju akcije »Krčko podmorje 2020«, biti organizirano i istraživanje podmorja zapadnog djela otoka i to s ciljem bilježenja eventualne prisutnosti periski, kao i utvrđivanja stanja njihova zdravlja.

Znanstvenici traže pomoć građana

– Jedan od važnijih ciljeva ovog skupa jest i motivacija najšire javnosti, posebice ronilaca te onih koji tek rekreativno, s maskom i disalicom na licu razgledavaju podmorje da pomognu znanstvenicima u lociranju i bilježenju prisutnosti periski, i to uz pomoć aplikacije »Plavo oko« koja je već dokazala svoju korisnost u praćenju prisutnosti, odnosno nestajanja ove zaštićene vrste morskog organizma, napomenuo je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera. Najavio je i da će, po zvršetku konferencije, javnost biti upoznata s svim novim spoznajama o temi, ili bolje rečeno problemu, koji bi nas sve trebao zabrinuti već i zbog toga što se nestankom pojedinih vrsta uvelike narušava osjetljiva ravnoteža i opstojnost svakog, pa tako i podmorskog staništa.