Foto Hrvoje Hodak
Klarić je jedan od rijetkih mladih orguljaša koji se aktivno bavi proučavanjem i izvođenjem improvizacija s naglaskom na složene polifone forme
povezane vijesti
RAB – Solističkim koncertom mladog karlovačkog orguljaša Krešimira Klarića u ambijentu rapske (ex) katedrale započelo je deveto izdanje Orguljskog festivala »Petar Nakić« u Rabu, koji i ove godine okuplja vrsne glazbenice i glazbenike iz Hrvatske. Svi će oni s velikim zadovoljstvom muzicirati na vrijednim i izuzetno rijetkim povijesnim orguljama graditelja don Petra Nakića, jer Rab je jedan od svega nekoliko gradova u Hrvatskoj i u Italiji u kojima se, zahvaljujući opsežno izvedenoj restauraciji, još uvijek može uživati u ljepoti njihova izvornog zvuka.
Riječ je o festivalu koji se održava pod umjetničkim vodstvom Ljerke Očić, ujedno i predsjednice Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan« iz Zagreba, a koja je prije 13 godina, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Rab, pokrenula ova orguljaška glazbena događanja u Rabu.
Krešimir Klarić, inače student četvrte godine kompozicije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od rijetkih mladih orguljaša koji se aktivno bavi proučavanjem i izvođenjem improvizacija s posebnim naglaskom na složene polifone forme poput fuge i passacaglie, nastavljajući tako dugu tradiciju improvizacije na orguljama hrvatskih kompozitora i orguljaša Franje Dugana, Anđelka Klobučara i Ante Knešaureka. Klarić je rapsku publiku osim skladbama Frescobaldija, Frobergera, Telemanna, De Cabezona i Solera oduševio i izvedbom vlastitih improvizacija – tema s varijacijama.
Festival će 2. rujna svojim nastupom zaključiti naš uspješni mladi orguljaš Ivo Mrvelj.
Ova atraktivna glazbena manifestacija, koja već na neki način predstavlja glazbeni »brend« Grada Raba, u izuzetno vrijednom prostoru spomenika kulture kakvog u svjetskim razmjerima predstavlja rapska (ex) katedrala pruža poseban glazbeni doživljaj brojnoj publici koja redovito posjećuje ove koncerte.
Graditelj orgulja
Petar Nakić se za orgulje i njihovu konstrukciju počeo zanimati u Šibeniku u kojem je ušao u franjevački red i gdje je studirao filozofiju. Znanje je usavršio u radionicama talijanskih graditelja orgulja, ali je brzo stekao glas vrsnog stručnjaka i umjetnika pa je u Veneciji otvorio vlastitu radionicu za njihovu izradu. Barokna crkvena glazba, zahvaljujući njegovim genijalnim instrumentima, uzdigla se do najviših umjetničkih dosega. Pretpostavlja se da je između 1729. i 1769. godine izgradio između 350 i 370 orgulja.