Neočekivano dobri rezultati turističke sezone u srpnju i kolovozu u Hrvatskoj ne odnose se na organizatore kongresa i putničke agencije, koji svoj prihod realiziraju gotovo isključivo u pred i posezoni, priopćeno je u subotu iz Zajednice poslovnog turizma HGK.

To znači da im je u najintenzivnijem razdoblju za ovu gospodarsku djelatnost, proljetne mjesece, rad bio u potpunosti zabranjen, a s obzirom na posljednje epidemiološke mjere isto slijedi i u jesenskom periodu, dodaje se.

„Jučerašnja odluka Stožera, poslana svim zdravstvenim ustanovama, kojom se do daljnjeg odgađa održavanje kongresa, simpozija, radionica, predavanja i drugih oblika stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, zapravo je konačni čavao u lijes za poslovni turizam“, upozorila je Jasmina Kanaš, predsjednica Zajednice poslovnog turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Podsjeća da skupovi iz medicine čine većinu svih skupova u Hrvatskoj.

„U našoj organizaciji zdravstveni protokoli mogu se poštovati u potpunosti, a sudionici su upravo oni koji su navikli primjenjivati puno strože protuepidemiološke mjere jer im o tome ovisi posao. Ne mogu se usporediti sa sličnim javnim okupljanjima jer se radi o edukacijama s posebnim naglaskom na profesionalno usavršavanje i razmjenu znanja na kojima nema mjesta zabavi”,  ističe Kanaš.

Pojašnjava da se to posebno vrijedi za medicinske skupove koji po strogim etičkim kodeksima, zabavne sadržaje ne smiju niti imati ili ih imaju u vrlo ograničenom obujmu.

No, iz Zajednice HGK ističu da ne krive nikoga i imaju razumijevanja za trenutnu epidemiološku situaciju i mjere.

„Svjesni smo da su razna događanja prva na meti kada se donose mjere. Ali nadamo se da će jednako razumijevanja biti i od strane Vlade s obzirom na to da su nam prihodi ove godine nula kuna, kao direktan rezultat tih protuepidemioloških mjera”, navodi se u priopćenju.

Predsjednica Zajednice poslovnog turizma HGK kaže da im zbog epidemije ove godine nije dopušteno da sami zarade i maknu se s tereta države. Kanaš zato smatra da ne mogu imati isti tretman kao drugi koji su ipak nešto uspjeli raditi u ovoj godini, teškoj za cjelokupno gospodarstvo na globalnoj razini.

„Mi ćemo to osjećati još godinama jer su edukacija zaposlenika, team building programi, insentivi i poslovna putovanja, prvi rez koji tvrtke naprave u recesiji i bez zdravstvene ugroze. Nakon recesije 2008. oporavak kongresnog turizma trajao je gotovo pet godina“, poručuje Kanaš.

Osim mjera za radna mjesta koje očekuju u istom iznosu od 4000 kuna koje su im dosad „držale glavu iznad vode“, iz Zajednice HGK predlažu i dodatne bespovratne potpore u iznosu, primjerice 10 postotka prometa iz 2019. kao što je to napravila Danska kako bi obeštetila svoje organizatore.

Stoga se nadaju da će sljedeće odluke Vlade ići u smjeru donošenja mjera HZZ-a do travnja 2021.

Iz Zajednice poslovnog turizma HGK zaključuju da su kongresna industrija i općenito sva poslovna putovanja, bitan segment turizma, ali i ukupnog hrvatskog gospodarstva, jer je po svojoj potrošnji i dugoročnoj stabilnosti značajan generator priljeva domaćim hotelskim kućama, kongresnim centrima, restoranima i prijevozničkim tvrtkama koje su u ovoj pandemiji najviše pogođeni.

“Prosječan delegat na stručnom usavršavanju troši značajno više nego odmorišni turisti, čak i do 5 puta, pa će gubitak za nacionalni prihod od turizma zbog neodržavanja kongresa biti utoliko veći”, navela je Kanaš.