RAB Grad muzej bez - muzeja!

Grad Rab zatražio je državnu zgradu koja se nalazi na ulazu u grad Rab, na Šetalištu Markantuna de Dominisa / Snimio Hrvoje HODAK

Odavno se ne postavlja pitanje je li Rabu potreban muzej, već je pitanje koji bi model muzejske ustanove, jedne ili više njih, za ovaj otok bio najprimjereniji. Stručnjaci već godinama upozoravaju da je na otoku Rabu nužno formirati muzejsku ustanovu, no na pitanje kada će se i na koji način to dogoditi, ni sada nitko nema odgovor

Otok Rab je jedini kulturno-povijesnom baštinom vrlo bogat sjevernojadranski otok bez svoga muzeja. Na Rabu se radi o gradu koji je, može se reći, po sebi otvorena izložba, muzej bez muzeja, radi se i o umjetničkoj baštini: o otoku punom vrijednih arheološki lokaliteta, od prapovijesnih gradina na dalje.

Zato se odavno ne postavlja pitanje je li Rabu potreban muzej, uključujući i Općinu Lopar, jer riječ je o istoj povijesti i baštini, jednoj kulturološkoj cjelini, već je pitanje koji bi model muzejske ustanove, jedne ili više njih, za ovaj otok bio najprimjereniji.

Prije svega, stručnjaci već godinama upozoravaju da je na otoku Rabu nužno formirati muzejsku ustanovu, no na pitanje kada će se i na koji način to dogoditi, ni sada nitko nema odgovor.

Ipak, nešto se konačno pokrenulo. Rapska Gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Nikolom Grgurićem, lani je poduzela neke korake, a o kakvim je idejama, planovima i koracima riječ, pitali smo gradonačelnika Grgurića.

Sažeto rečeno, za potrebe muzeja, Grad Rab namjerava prenamijeniti dvije zgrade u Gornjoj ulici svoga drevnoga grada, a svoju muzejsku djelatnost »vezati« uz Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja.

Kakav bi model muzejske ustanove najbolje odgovarao gradu i otoku Rabu s obzirom na baštinu koju posjeduje, koju treba čuvati, prezentirati, dalje istraživati, o njoj educirati? To je za buduću ustanovu sada jedno od važnijih pitanja, a prije svega pitanje za stručnjake. Na tom tragu razgovarali smo s dr. sc. Biserkom Dumbović Bilušić, pročelnicom Konzervatorskog odjela u Rijeci, ustanove koja dobro poznaje baštinu otoka i grada Raba. Taj Odjel je stoga jedna od adresa na koju bi se Rab trebao obratiti u definiranju vizije svoga muzeja.– S obzirom na kontinuitet života na Rabu, na cijelom teritoriju otoka sačuvan je bogat sloj baštine iz svih povijesnih razdoblja. U tom smislu Rab ima izuzetno bogatu arheološku baštinu: cijeli otok pokriven je brojnim arheološkim lokalitetima, od prapovijesnih lokaliteta u Loparu, brončanih i željeznodobnih gradina, antičkog razdoblja, razdoblja Bizanta, srednjega vijeka iz kojeg datiraju brojne romaničke crkve. I grad Rab u svojoj urbanoj i graditeljskoj strukturi ima duboke povijesne slojeve, od prapovijesti, antike, planiranog srednjovjekovnog urbanizma, sakralnih sklopova, katedrale, renesansnih stambenih palača i javnih zgrada. Izrazito je intrigantni antički urbani sloj koji brojni arheolozi istražuju već desetljećima. Sve te vrijednosti rapske baštine nisu sustavno i adekvatno prezentirane, pa je i to jedan od razloga uspostave neke vrste muzejske ustanove u Rabu.Ta ustanova bi mogla uključivati i određeni interpretacijski centar koji bi omogućio da se bogata arheološka i ostala graditeljska i etnološka baština, prisutna po cijelom otoku, interpretira in situ, dakle, na samim lokalitetima. Takva institucija bi mogla djelovati tako da se aktivnije istražuju i prezentiraju ti lokaliteti, da budu i dio turističke ponude otoka, tzv. kulturnog turizma. Baština antičkog i srednjovjekovnog agera vezanog uz vile rustike i tradiciju poljoprivrede i stočarstva integrirana u prepoznatljivi rapski kulturni krajolik potencijal je za muzeološku interpretaciju i prezentaciju.Sam grad Rab ima dobro prezentiranu sakralnu baštinu, međutim, izostaje valorizacija, prezentacija i interpretacija stambenog fonda, plemićkog i građanskog života Raba u prošlim stoljećima. Evidentno je da je u gradu Rabu najugroženiji i najzanemareniji sloj povijesna stambena i javna arhitektura, vrlo vrijedna i reprezentativna. Renesansne palače nisu dovoljno istražene i valorizirane što je jedan od razloga njihove devastacije. Na taj način postupno nestaje i kvaliteta urbanog života grada. Zbog toga je uloga neke vrste muzeja izuzetno bitna jer može pridonijeti očuvanju ne samo materijalne baštine, već i njegovanju urbane tradicije i kulture, kao i razvijanju novih sadržaja. Prvenstveno se misli na renesansnu palaču Dominis, rodnu kuću Markantuna de Dominisa, palaču Nimira i niz ostalih, koje predstavljaju vrhunska ostvarenja svoga vremena, upućuje pročelnica Dumbović Bilušić.Kao primjere interpretacijskog centra i prezentiranja arheoloških nalazišta spominje antički lokalitet grada Isse na Visu, prezentiran kao ekspozitura Arheološkog muzeja u Splitu, ili antičko naselje Andautonija, južno od Zagreba o kojem se brine Arheološki muzej iz Zagreba.

– Mi imamo jedan »muzej« – to je naš muzej na otvorenom, naš grad sa svojom kulturno-povijesnom baštinom. No druga priča je muzej kao ustanova s građom koju Grad Rab posjeduje, koju je sakupio, konzervirao ili restaurirao, sačuvao te se sada nalazi na raznoraznim mjestima, u ustanovama i muzejima izvan grada i otoka. Razgovarali smo s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja i konkretno postavili okvirne preduvjete koje treba ispuniti za formiranje muzeja. Osnovno je prostor. Smatramo da je prostor cijele Gornje ulice predodređen, i zbog svoje povijesti i za budućnost kao središte kulture. Ta ulica je dobrim upravljanjem sačuvana, pa je i zato dobra za projekt muzeja. Grad u svome vlasništvu u toj ulici ima nekoliko zgrada koje se koriste za neke druge namjene. Sada, dakle, razgovaramo prvenstveno o ideji i mogućnostima. Radi se o dvije zgrade: jedna je Vila Mahač u kojoj je sada glazbena škola, a druga kao mogućnost je Banova vila u kojoj je gradska knjižnica. Kako to riješiti? U budućnosti planiramo nadogradnju zgrade Osnovne škole Ivana Rabljanina u gradu, što će uz PGŽ, financirati i Grad Rab. To proširenje škole omogućit će osnovnoškolsku nastavu u jednoj smjeni, ali i otvoriti mogućnost da u popodnevnoj smjeni djeluje glazbena škola. Tako bi Vila Mahač postala slobodna za potrebe muzeja, kaže gradonačelnik Grgurić.

Nikola Grgurić / NL arhiva

Škola tijekom 2022.

Na tragu ove njegove izjave pitali smo dožupanicu Marinu Medarić kada će dogradnja školske zgrade početi i završiti.

– Mi smo napravili idejni projekt dogradnje škole, a Rab se uključio izvedbenim projektom te je lani ishodovao građevinsku dozvolu. U 2020. godini planiramo investicijski elaborat i donošenje odluke o sufinanciranju s Gradom Rabom. U projekcijama županijskog proračuna za 2021. godinu planirali smo tri milijuna, a za 2022. godinu četiri milijuna kuna. Krajem 2020. ili početkom 2021. godine počeli bismo s izgradnjom, a to znači da će škola tijekom 2022. godine sigurno biti gotova, najavila je Medarić. A to znači da će se eventualno formiranje muzeja u Vili Mahač moći početi realizirati koncem 2022. ili početkom 2023. godine, tj. za tri do četiri godine.

Gradonačelnik Grgurić najavljuje da bi se kao muzejski prostor mogla koristiti i Banova vila iz koje je potrebno iseliti gradsku knjižnicu.

– Od Ministarstva imovine, u zakup ili u vlasništvo Grada Raba, zatražili smo državnu zgradu koja se nalazi na ulazu u grad Rab, na Šetalištu Markantuna de Dominisa. U tu bismo zgradu preselili gradsku knjižnicu, jer zgrada je na odličnoj lokaciji, blizu škola, i lako pristupačna svima. Ako bi se to uspjelo dogovoriti, u Gornjoj ulici bismo dvije nekretnine u gradskom vlasništvu namijenili u muzejske svrhe. Grad Rab u ovom trenutku nije u mogućnosti financijski ispratiti osnivanje vlastite ustanove u smislu svega što muzej treba. Razgovarali smo o podružnici Pomorskog i povijesnog muzeja tako da se ovdje zaposle stručne osobe onoliko koliko ih treba. Svjesni smo i činjenice u kojoj se nalaze muzeji iz lokalnog okruženja, i oni sa svjetski poznatim eksponatima, da u financijskom dijelu, što se tiče posjetitelja i karata, muzej nije lako održavati, tumači Grgurić.

Pitanju muzejske ustanove na otoku Rabu dodajemo i riječi povjesničara umjetnosti, konzervatora Miljenka Domijana, zaslužnog za obnovu i očuvanje znatnog dijela rapske kulturne baštine.– Rab nema svoga muzeja, ali nije siromašan u prezentaciji svoje baštine. Tu je crkva sv. Kristofora kao lapidarij, zatim crkva sv. Ivana kao urbani arheološki park, kao i sv. Justina u kojoj je stalni postav sakralne umjetnosti ex katedrale. Na tragu prostora koji imaju svojevrsni muzeološki karakter je i uređena riznica ex katedrale. Svaki od tih postava nalazi se u obnovljenom graditeljskom dobru, sumirao je Domijan u nedavnom intervjuu našem listu.

Vile u igri

Uz to, naglašava da su obje lokacije, i Mahačeva i Banova vila, jednako u igri. Kaže da se jednu može oformiti kao podružnicu Pomorskog i povijesnog muzeja sa »svime što se tamo može prezentirati, od arheološke građe na dalje«, da to može biti i neki interpretacijski centar, ali da odluke o tome Grad Rab prepušta stručnjacima. Za drugu zgradu izdvaja da bi mogla postati muzej turizma, jer Rab je lani obilježio 130 godina turističke djelatnosti, i to kao podružnica Muzeja turizma u Opatiji.

– Svjesni smo da je muzej gradu i otoku potreban, želimo taj sadržaj, imamo plan i u okviru svojih mogućnosti radimo da se realizira. Mi nemamo financijskih mogućnosti osnivanja vlastite muzejske ustanove, ni jedne. Zato razgovaramo s Pomorskim i povijesnim muzejom da na Rabu bude podružnica toga muzeja u našem objektu koji ćemo mi urediti i najvjerojatnije sve financirati. U vrijeme dogradnje osnovne škole moramo pripremiti sve što je administrativno potrebno, kao i projekt sanacije zgrada u Gornjoj ulici. Vjerujem da ćemo to uspjeti mi ili netko tko će projekt od nas nastaviti. Propustili smo mnogo vremena u prošlosti, i bogatijih vremena nego što je ovo sada, poručuje gradonačelnik Raba.

U Banovoj vili je Gradska knjižnica / Snimio Hrvoje HODAK

O ideji Grada Raba da rapski muzej bude podružnica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja pitali smo osnivača toga muzeja – Primorsko-goransku županiju. Sonja Šišić, pročelnica županijskog Odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu odgovorila je da je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Odjel upoznala s inicijativom Grada Raba, kao i s mišljenjem i prijedlogom koji je Muzej dostavio Gradu Rabu. Navodi da se Grad Rab Pomorskom i povijesnom muzeju obratio s idejom da Muzej grada Raba bude izdvojena ustrojstvena jedinica toga muzeja.

Miljenko Domijan / NL arhiva

– Prema Statutu Pomorskog i povijesnog muzeja, muzej može osnivati dislocirane zbirke na području svog djelovanja samo uz suglasnost svojega osnivača jer osim što takva odluka ima utjecaj na proširenje djelovanja samog muzeja (o čemu muzej samostalno ne može odlučivati) ista značajno utječe na organizacijske, kadrovske, ali i financijske resurse muzeja, koje u najvećem dijelu osigurava osnivač, odnosno PGŽ. Trenutačno, naš Pomorski i povijesni muzej svoju djelatnost obavlja u dislociranim zbirkama u Kastvu, Lipi i Dobrinju, a sadržaji navedenih zbirki vrlo su definiranog opsega, odgovorila je pročelnica Šišić.

I Josip Borić, načelnik Općine Lopar smatra da otoku Rabu treba muzej, i da bi bilo dobro da bude stacioniran na prostoru grada Raba. Kaže da je Općina Lopar i u tom smislu otvorena za suradnju: za nešto što je u interesu cijelog otoka te da može pomoći s nalazima iz Lopara, a njih ima dosta.– Na cijelom prostoru naše općine nalaze se bogata arheološka nalazišta, posebno u dijelu zelenog pojasa. Istražuje se i danas. Smatramo da bismo u Loparu mogli stvoriti postav koji bi prezentirao ta nalazišta, kao i tradiciju koju smo na prostoru općine živjeli od njezinog spomena do danas. Dakle, dio povijesti i dio sadašnjosti, poput naših tradicijskih maškara, rekao je Borić.U tom smislu Općina Lopar planira nadograditi svoju Turističku zajednicu i u toj novogradnji formirati i multifunkcionalni prostor, prvenstveno za takvu namjenu.

Lokalni muzej

Prema njezinom riječima, kao i riječima Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja, Gradu Rabu je muzej predložio osnivanje Muzeja grada Raba ili Rapskog muzeja, lokalnog muzeja kojemu je osnivač Grad Rab.

Takav prijedlog, objašnjavaju, nastao je »s obzirom na bogatu kulturno-povijesnu baštinu kojom grad Rab, ali i cijeli otok obiluju te raznolikost i široku obuhvatnost sadržaja muzejskih zbirki koji se nalaze u Pučkom otvorenom učilištu – obuhvaćaju arheologiju, povijest, etnologiju, umjetnost i drugo«. A kao primjere dobre prakse izdvajaju Creski i Lošinjski muzej, kojima su osnivači gradovi Cres i Mali Lošinj, muzeje koji, osim u sjedištima, djelatnost obavljaju i na nekoliko izdvojenih lokacija na otocima.

: Vila Mahač dom je Glazbene škole / Snimio Hrvoje HODAK

– Također, Rabu je predložena suradnja ili spajanje zbirki s već postojećim Gradskim lapidarijem Rab koji ima Zbirku amfora (arheološka zbirka), Zbirku Galerije Knežev dvor (umjetnička zbirka) te Zbirku kamenih spomenika (povijesna zbirka). U slučaju osnivanja muzeja kojem bi Grad Rab bio osnivač, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja bi za novoosnovani muzej obavljao poslove matičnog muzeja, što obuhvaća stručno-savjetodavnu pomoć, pomoć u unapređenju stručnoga rada, podizanje razine zaštite i očuvanja muzejske građe, usklađivanje rada i razvitka muzeja, koordinacije rada unutar Sustava muzeja te stručni nadzor nad radom muzeja, tumači županijski odgovor.

Ravnateljica Radić Štivić tome dodaje da poznajući bogatstvo Raba, smatra da Rab zaslužuje sam svoj muzej.

– Podružnice muzeja su ograničenog područja djelovanja, odnosno teme, i podrazumijevaju jednog kustosa koji zbirku vodi i o njoj se brine, dok sve prateće poslove za njih obavljaju opće službe Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka na lokaciji muzeja smještenog u Guvernerovoj palači. Za veliku zbirku cijele povijesti Raba, različite vrste građe, nije dovoljan jedan kustos kao u dislociranim zbirkama koje muzej trenutačno ima, već je s obzirom na različitost građe i njezin opseg potrebno zasigurno veći broj kustosa, kao i povećanje općih službi koje bi cijeli proces u radu mogle podupirati, kaže Radić Štivić.

Nikolina Radić Štivić / NL arhiva

RAB Grad muzej bez – muzeja!

Škola tijekom 2022.

Vile u igri

Lokalni muzej