Sama pomisao na pingvine, stvara nam sliku ovih prekrasnih životinja u snijegu negdje na Antarktici. Ali, iako se mislilo da su potekli s tog kontinenta, stižu dokazi da su evoluirali u Australiji i na Novom Zelandu.

Studija koju prenosi CNN rađena je u suradnji s muzejima i sveučilištima diljem svijeta, a analizirala je krv i uzorke tkiva od 18 različitih vrsta pingvina.

Koristili su informacije da pogledaju unatrag u prošlost te poprate kretanje pingvina.

“Naši rezultati ukazuju da su pingvini potekli tijekom miocena na Novom Zelandu i Australiji, a ne Antarktici. Pingvini su prvo okupirali teritorij umjerene klime pa krenuli prema hladnim vodama Antarktike“, stoji u studiji.

Stoji da su potekli iz Australije i Novog Zelanda prije 22 milijuna godina, a zatim su se preci kraljevskih i carskih pingvina razdvojili i krenuli prema Antarktici gdje ih je privuklo izobilje hrane.

iStock

Otkriće podržava teoriju da su kraljevski i carski pingvini “sestrinska grupa” svim ostalim vrstama pingvina čime još jedan komadić slagalice oko toga gdje se ove vrste nalaze na svom obiteljskom stablu, sjeda na svoje mjesto.

Prije otprilike 12 milijuna godina, Drakeov prolaz, tjesnac između Antarktike i južnog vrha Južne Amerike, potpuno se otvorio. To je pomoglo pingvinima da preplivaju Južni ocean i prošire se na otoke Antarktike te toplije obalne regije Južne Amerike i Afrike.

Danas ih se može pronaći u Australiji, Novom Zelandu, Antarktici, Južnoj Americi, Južnom Atlantiku, sjevernoj Africi, otocima Indijskog oceana i suptropskim regijama.

Tijekom studije, istraživači su otkrili i novu liniju pingvina koja tek mora dobiti znanstveni opis.

Pingvini su prilagodljivi, ali nedovoljno za klimatske promjene

Studija je bacila i novo svjetlo na prilagodbu pingvina na klimatske promjene te ukazala na opasnosti s kojima se ove životinje suočavaju u modernoj klimatskoj krizi.

“Možemo pokazati kako su se pingvini mogli prilagoditi okupaciji nevjerojatno različitih temperaturnih okruženja od onih u kojima žive danas. Temperature su išle od devet stupnjeva Celzijusa u vodama oko Australije i Novog Zelanda, do ispod ništice na Antarktici i do 26 stupnjeva na otočju Galapagos”, kaže Rauri Bowie, jedan od vodećih istraživača i profesor integrativne biologije na Berkleyju.

Foto: iStock

Naglašava da su pingvinima za prilagodbu na ovako različite temperature trebali milijuni godina te da se, obzirom na brzinu kojom se zagrijavaju oceani, neće stići dovoljno brzo prilagoditi klimatskim promjenama. Danas pingvini nemaju tolike godine na raspolaganju.

S time se slaže i profesorica Juliana Vianna (Pontifical Catholic University of Chile) koja kaže: “Trenutno se klima i okoliš mijenjaju previše brzo da bi neke vrste odgovorile na promjene.”

Rapidno gubimo kolonije pingvina

Druga po veličini svjetska kolonija carskih pingvina, gotovo je nestala. Na tisuće malih pingvina se utopilo kada su oluje 2016. godine uništile led na Antarktiku. Oluje koje su uslijedile 2017. i 2018. godine, dovele su do smrti gotovo svih mladih pingvina na toj lokaciji.

Foto: iStock

Neke kolonije pingvina na Antarktici su se smanjile za više od 75 % u razdoblju od proteklih pedeset godina, najviše zbog  klimatskih promjena.

Na Galapagosu, populacije pingvina se smanjuju zbog El Nino događaja – vremenskog fenomena grijanja istočnog Pacifičkog oceana, što se događa sve češće i sve većom jačinom. U Africi, grijanje voda na južnoj obali također je dovelo do drastičnog smanjenja populacija.

Carski pingvini/iStock