RIJEKA – Marine su otvorene i maksimalo popunjenje vlastitim gostima, čarter se sramežljivo budi, a deficit je primjetan kod brodova u tranzitu mahom iz Italije. Takva je otprilike trenutačna situacija u hrvatskoj nautici, segmentu koji je ove turističke sezone, u okolnostima koronakrize, jedan od najuspješnijih turističkih segmenata. Nautika je očekivano prva počela dobivati goste, a pokazalo se kako je činjenica da u hrvatskim marinama većinu vezova u najmu imaju stalni gosti sa svojim plovilima, ove godine bila od ključne važnosti za dobar rezultat.

– Mi smo bili optimisti od početka i imali smo snage vjerovati da će brod biti nešto što će omogućiti izolaciju. I zaista se to i pokazalo na našu sreću. Tako je 8. svibnja, kada su otvorene granice, već krenuo prvi niz dolazaka. Naravno, taj prvi vikend je taj broj bio mali, ali nakon toga smo imali nekakav normalan, eksponencijalan rast dolazaka naših klijenata, vlasnika plovila u marinama. Dakle, ove godine smo uslijed ove situacije prve dolaske vlasnika plovila imali u svibnju, a obično bi to bilo u travnju, odnosno najčešće oko Uskrsa. Činjenica je da smo izgubili nekih osam tjedana na početku, ali se to kod vlasnika plovila nadoknadilo odmah po otvaranju granica. Isto tako, čarter je zaživio, ali ne u punom obimu. Osobito se to odnosi na južni dio obale. Negdje do Zadra imate i čartera koji je u punom pogonu, ali isto tako u destinacijama koje su oslonjene na aviogoste, a koji su izostali, kolege iz čarter tvrtki imaju problem, kazao je Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Nije tako loše

Po podacima Ministarstva mora o prodanim vinjetama za brodove pod stranom zastavom u stranom vlasništvu lani je od 1. siječnja do 30. srpnja bilo prodano blizu 43.000 vinjeta, a ove godine oko 28.000, što nije tako loše s obzirom na to da se izgubilo prva dva mjeseca predsezone. S time da se kod jahti većih od 20 metara bilježe još bolji rezultati te se kod njih ove godine bilježi 669 dolazaka što je gotovo 83 posto lanjskih dolazaka. Čarter gostiju je lani do 30. srpnja bilo 317.000, a ove godine u istom periodu 112.000 što je 35 posto lanjskih brojki. Tu, dakle, nisu obuhvaćeni stalni gosti, odnosno plovila na stalnom vezu. Naime, u Udruženju marina pojašnjavaju kako treba uzeti u obzir i da u marinama ima puno brodova koji su pod hrvatskom zastavom, a u stranom vlasništvu, a čiji je broj značajno povećan kada je Hrvatska ušla u članstvo EU-a. U strukturi nautičara situacija je ostala nepromijenjena pa su tako najbrojniji Austrijanci, Nijemci, Slovenci i Talijani koji imaju svoja plovila u hrvatskim marinama.

– Činjenica da Hrvatska u nautici ima stalne goste i da je većina plovila u marinama u vlasništvu tih klijenata, ove se godine pokazala kao velika prednost. Iako u nautici već godinama, u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom mora, nastojimo napraviti pretpostavke za promjenu strukture u marinama, dodao je Lisjak. Naime, kako je pojasnio predsjednik Udruženja marina HGK, 70 posto vezova u marinama se odnosi na stalne klijente koji zakupe vez i godinama ga koriste, a 30 posto na čarter. I u pravilu marine imaju 70 posto prihoda od osnovnog »proizvoda«, dakle, veza, a 30-ak posto od popratnih usluga, primjerice restorana, benzinskih postaja, trgovina, salona za uljepšavanje, dakle, svega onoga što nije core business. U mondenim svjetskim marinama je, pak, trend suprotan – vezovi čine trećinu prihoda, dok se 70-ak posto ostvaruje od luksuznih brendova, restoranske ponude, i slično. Ove je godine, dakle, činjenica da se većina prihoda u hrvatskim marinama ostvaruje od veza, dakle, osnovne djelatnosti, ipak bila prednost koja je osigurala veći dio prihoda.

Drugi misle dalje…

Na pitanje što radi konkurencija, Lisjak navodi kako druge zemlje prije svega spuštaju turistički PDV, trude se napraviti porezne olakšice za segment nautike i već pripremaju za vrijeme iz korone.

– Mi smo trenutačno fokusirani na praćenje ostvarenja, no zemlje oko nas poput Turske ili Grčke promišljaju dugoročnije te spuštaju stopu PDV-a kako bi kasnije bili konkurentniji. Sada se destinacija za odmor bira prema tome koja destinacija ima manje zaraženih, no kada pandemija prođe, birat će se po tome koja je destinacija jeftinija. Nadam se da će se i nova ministrica turizma izboriti da turizam, a naročito nautika koja je i dalje opterećena s 25 posto, dobije beneficije u smislu manjeg PDV-a kako bi bila konkurentnija. Često znam povući paralelu s kampom, naime, kakva je razlika između toga da gost dođe svojim kamperom u Hrvatsku i tu plaća parcelu, te gosta koji ovdje ima svoje plovilo i plaća vez, a za parcelu i vez se plaća različit PDV. To je nelogično, no najveća nelogičnost je u tome što mi uopće nismo turizam, kazao je Lisjak podsjetivši kako je prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti nautika, uključujući i čarter, svrstana u rekreaciju i ostale zabavne djelatnosti, zajedno s kockarnicama, automat klubovima i slično. Što se tiče ostatka sezone, u Udruženju marina su očekivano optimistični.

Čarter u problemu

– Mi se nadamo, jasno ako epidemiološka situacija ostane stabilna i ako nas vrijeme posluži, do kraja rujna bismo mogli doći do čak 75 posto lanjskih ostvarenja, što je izvrsno. Jasno, s obzirom na okolnosti s oprezom izlazimo s ovakvim procjenama, zaključio je Lisjak.

Dok marine bilježe, s obzirom na okolnosti, sasvim solidnu godinu, najam plovila, odnosno čarter je u problemu. Hrvatska je po veličini svoje čarter flote, prva čarter destinacija na Mediteranu, i od oko 17.000 vezova u hrvatskim marinama, oko 4.500 vezova otpada na čarter. No, pad prihoda u čarteru je velik te se procjenjuje da je ostvareno 30-ak posto od prošle godine u prvih sedam mjeseci, a u srpnju nekih 40 posto. U čarter segmentu se nadaju kako će, ako posluži vrijeme i epidemiološka situacija se ne pogorša, uspjeti doći do 50-ak posto prošlogodišnjeg prometa.

Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – čarter pri HGK, pojašnjavajući aktualnu situaciju kazao je kako su promjene u strukturi gostiju velike. Na području Šibenika su praktički nestali Amerikanci, Englezi, Francuzi i Skandinavci, ali su zato puno više odradili Hrvati, Slovenci, Austrijanci i Nijemci.

– Ako idete južnije, situacija je drugačija jer oni gravitiraju aerodromima pa gostiju kojih kod nas uopće nema ipak ima u nešto većem broju, iako svi bilježimo ozbiljan pad. Sjeverni Jadran ima najmanji pad, a što idemo južnije, to je stanje teže. Dubrovnik je totalno odsječen. Šesti mjesec na potezu od Trogira prema jugu praktički nismo odradili ništa, tu možemo pričati o padu i do 90 posto, dok se sjevernije brojke kreću oko 60 posto. Tu je opet isti nazivnik – avioni, ukazao je Klisović. Kako doznajemo, konkretnijih korekcija cijena unatoč situaciji, nije bilo. Bilo je, doznajemo, slučajeva da je marina najprije digla cijenu za pet posto, a da bi je potom spustila za sedam posto. Što se tiče najava za ostatak sezone, navodi kako su prihvatljive.

– Najave za kolovoz i jesen su prihvatljive, ukoliko ne bude više situacija kao što je ova s Nizozemcima koji su nas stavili na narančastu listu. Sve je to u kategoriji pada, ali je sigurno bolje nego što smo se pribojavali, zaključio je Klisović.

Milan Sabic/PIXSELL

Korona dovela megajahte u Jadran

U hrvatskom Jadranu trenutačno je oko 120 megajahti, dakle plovila dužih od 25 metara, a među kojima su i brodovi od 105, 120 pa čak i 160 metara vrijedni i po pola milijarde dolara. Dolaskom koronakrize su vlasnici i menadžmenti kompanija koje upravljaju tim megajahtama odlučili posjetiti Jadran koji im je bio zanimljiv.

– Srećom smo uspjeli dogovoriti neke izuzetke za posade tih brodova, s obzirom na to da su na njima posade koje u pravilu nisu iz Europe, nego većinom iz trećih zemalja poput Filipina, Novog Zelanda… Na njih se, dakle, nije odnosila obveza samoizolacije. I to je dovelo veći broj tih brodova na Jadran što je dobro jer su megajahte veliki potrošači, kada uplove u Jadran, ostavljaju milijune kuna gdje god stanu. No to je jedan mali dio nautike u svim našim marinama. Jasno, dobrodošao, dobar za promociju i za budućnost, s time da trebamo riješiti infrastrukturu za takve brodove te porezne olakšice, pojasnio je Sean Lisjak, navodeći i primjer potrošnje jednog takvog broda. Naime, u Jadranu je prije dvije godine bio brod Eclipse, Romana Abramoviča.

U pravilu se na takve brodove vlasnici, odnosno gosti koji jahtu uzimaju u najam, ukrcavaju u Crnoj Gori gdje se odradi i opskrba broda, i krenu itinerar duž Jadrana te sidre ispred Dubrovnika, Splita, Brijuna… Tako je bilo i s Eclipsom koji je na povratku prema Crnoj Gori utankao 750.000 litara goriva na benzinskoj stanici u Dubrovniku pri čemu je za njegovu opskrbu angažirano oko 25 cisterni. Da bi brod, kada je stigao u Tivat, dakle u crnogorski akvatorij, ondje utankao još dva milijuna litara goriva zato jer je tamo gorivo tax free.

– To samo govori o parametrima jednog takvog plovila. Moramo biti svjesni da jedan takav brod, koji stoji 500 milijuna dolara, godišnje troši 10 posto tog iznosa na održavanje, opskrbu i slično. Ponavljam, mi ne baziramo razvoj nautike u Hrvatskoj samo na takvim brodovima, već i na manjim plovilima i stalnim klijentima koji su nas ove godine i spasili, dodao je Lisjak.