U noćnoj mori koju prolaze turističke sile na Sredozemlju naša se zemlja ne može previše žaliti. Prema procjenama, broj stranih gostiju i njihovih noćenja na vrhuncu sezone – u srpnju i kolovozu – u Hrvatskoj će dosegnuti 50 do 60 posto od prošlogodišnje razine. Stanje kod naših takmaca daleko je gore, jer očekuju upola niže postotke.

Rezultati bi zasigurno bili bolji da pandemija u Europi nije potkraj srpnja ponovo buknula. Nagli skok zaraženih, osobito u Španjolskoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj, pokopao je nade da će turizam tijekom ljeta i jeseni uvelike nadoknaditi propušteno iz prvog dijela godine.

Prednost je Hrvatske u tome što nema puno zaraženih i što 80 posto gostiju dolazi automobilom. U Grčku, gdje također nije bilo puno oboljenih, gosti uvelike stižu zrakom, a budući da je njihov dolazak avionima srezan za 90 posto, vlasti kažu da će biti zadovoljne ako postignu 20 posto od lanjske turističke žetve.

Prema izvješćima, najgore je pogođena Španjolska koja je dosad izgubila turističkih prihoda od nekoliko desetaka milijardi eura. Nade u bilo kakav oporavak te turističke sile sasjekla je odluka vlade u Londonu, koja je prije tjedan dana odredila da svi Britanci po povratku iz Španjolske moraju u dvotjednu karantenu.

Budući da od 83 milijuna (prošlogodišnjih) turista u Španjolskoj čak 20 posto čine Britanci, ekonomisti procjenjuju da će zemlja samo zbog odluke Londona izgubiti više od osam milijardi eura prihoda. Vlada u Madridu žali se da je odluka Britanije previše stroga.

Međutim, broj novih slučajeva zaraze u toj zemlji povećao se na nekoliko tisuća dnevno, pa su ograničenja za putovanje u Španjolsku počele uvoditi Njemačka i Francuska. Dodamo li tome podatak da Amerikanci i Kinezi ne mogu putovati u Europsku uniju, očito je da Španjolci dobivaju udarce sa svih strana.

Njihovi turistički biseri od Baleara do Kanarskih otoka opustjeli su, plaže su gotovo prazne, hoteli i restorani nemaju gostiju.

Slom turizma, koji čini više od 12 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda, ostavio je katastrofalne posljedice na cijelo gospodarstvo i na radna mjesta. U drugom kvartalu španjolski BDP pao je 22,1 posto u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, a 18,5 posto u odnosu na prvi kvartal.

Španjolci kažu da takvo strovaljivanje gospodarstva ne pamte još od građanskog rata iz 1930-ih godina te da njihovi polupusti gradovi izgledaju kao da je zemlja opet u ratu.

Svemu tome treba dodati i lošu vijest da je najveća španjolska banka, Banco Santander, za prvu polovinu godine prijavila prvi gubitak u svojoj dugoj povijesti – čak 10,8 milijardi eura – što znači da se nevolje prouzročene pandemijom šire i u financijski sektor.

Španjolske nevolje spominjemo zato što pokazuju kako turistički divovi preko noći padaju na koljena. Ni Hrvatska nije daleko, jer je o turizmu još ovisnija od njih. U ovom trenutku Ministarstvo financija iznenađeno je činjenicom da su proračunski prihodi bolji od prvotnih očekivanja.

Cjelovitijoj slici pridonijet će podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu, koje ćemo – prema kalendaru Državnog zavoda za statistiku – doznati tek na kraju kolovoza.

Dok ne doznamo prave razmjere šteta u hrvatskom gospodarstvu, možemo se tješiti činjenicom da je virus u našoj zemlji pod kakvom-takvom kontrolom.

Sada se vidi koliko nam je pomoglo to što su hrvatske vlasti na samom početku pandemije ozbiljno shvatile prijetnju te poduzele oštre mjere za njezino obuzdavanje, čime je naša zemlja smanjila broj ljudskih žrtava te dobila ekonomsku prednost pred mnogim turističkim takmacima.

Treba, međutim, puhati na hladno. Nažalost, nije gotovo kada ljudi misle da je gotovo, nego kada to odluči ćudljivi virus, koji je u mnogim zemljama postao kralj situacije.