Iako nitko ne zna kakva će epidemiološka slika vladati na jesen, Sveučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj stvorilo pravni okvir za izvođenje hibridnog modela nastave koji predstavlja kombinaciju nastave »u živo« i one u virtualnom okruženju. Navodeći kako se riječko Sveučilište vrlo ozbiljno priprema za sljedeću akademsku godinu, rektorica, prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, ističe da je uprava Sveučilišna svjesna da nova akademska godina neće biti uobičajena.

– Ne bi bilo institucijski odgovorno da se pravimo da će sve biti kao inače ili kako priželjkujemo. Svojim smo studentima poručili da se, ako ikako bude moguće, vidimo na Kampusu i fakultetima, ali i online ako bude potrebno. Budući da su svi naši studijski programi akreditirani za izvedbu on-site, bilo nam je najvažnije donijeti odluku o hibridnom izvođenju nastave kako bismo imali pravni okvir za slučaj da se nastava ne bude mogla djelomično ili ne bude mogla u potpunosti izvoditi u učionicama. Čak i ako se nastava bude izvodila u učionicama, zbog očekivanih epidemioloških mjera, održavanja fizičke distance, jednaki broj studenata neće moći stati u učionice, pa bi se isti nastavni sat trebao održavati nekoliko puta. To bi značilo veća nastavna opterećenja za nastavnike, kompliciranije rasporede, ali i manje vremena za znanstvena istraživanja. Očekujemo i druge izazove, pa smo smatrali da je ključno da već sada osiguramo okvire za nastavak kvalitetnog nastavnog procesa. Svaka će sastavnica sama definirati svoje potrebe i omjer on-site i hibridnog provođenja nastave, s ciljem optimalne zaštite zdravlja studenata i nastavnika te nastavka našeg posla.

Pristojna četvorka

Što to konkretno znači?

Početkom rujna svi će se kolegiji pokrenuti i kao e-kolegiji na platformi Merlin koju održava SRCE, a koja ima omogućava različite oblike interaktivnosti. Dio nastave može se odraditi kroz virtualnu komunikaciju, sinkrona i asinkrona predavanja, pri čemu preporučujemo prilagođene platforme MS Teams i Big Blue Button. Sveučilišna knjižnica je za sve nastavnike priredila upute kako studentima osigurati e-literaturu, kako bi se što manje izlagali nepotrebnim mogućnostima zaraze. Posebna nam je briga osiguravanje računalne opreme za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, ali i za druge. Već se provode, a provodit ćemo i daljnje kontinuirane edukacije za nastavnike, iako su se naši nastavnici pokazali vrlo spretnima u alternativnim načinima online nastave, pa se to svakako može prepustiti i njihovoj inventivnosti. Financirali smo prvi krug izrade cjelovitih on-line kolegija za nastavnike, a zbog potrebe i interesa nastavnika financirat ćemo i dalje. Ako epidemiološka situacija bude bolja, bit ćemo opušteniji i sve ove mjere neće biti nužne. Međutim, naš je stav da se njima, čak i u normalnim uvjetima, u nastavu mogu uvesti poželjne invencije, a Sveučilište u Rijeci pripremiti za kvalitetne inovativne iskorake. Primjerice, prije desetak dana smo u YUFE mreži oglasili prvi uvodni katalog od 65 kolegija koje naši studenti, zajedno sa svim studentima s deset sveučilišta YUFE mreže, mogu upisati iz našeg zajedničkog virtualnog kampusa. Pored toga, imaju još 20 kolegija za učenje i usavršavanje jezika: njemačkog, francuskog, engleskog, grčkog, ruskog i nizozemskog. To je i prije pandemije bio dio našeg projekta, ali nas je pandemija ubrzano lansirala u budućnost.

Kakvo je zadovoljstvo studenata dosadašnjom provedbom online nastave?

– U vrlo detaljnom anonimnom istraživanju zadovoljstva studenata online nastavom koje smo proveli na Sveučilištu u Rijeci, dobili smo ocjenu od 3,8 na skali od 5. Pristojna četvorka. S obzirom da smo gotovo preko noći u potpunosti prešli na virtualni način rada, svi zaposlenici i studenti zaslužuju najdublju institucijsku zahvalu za razumijevanje i strpljenje, ali posebice za dodatni rad. Ne znam jesu li na drugim sveučilištima provodili takvu anketu pa ne mogu uspoređivati rezultate, ali među upravama sastavnica nepodijeljen je stav olakšanja i zadovoljstva. Kada pomislimo da smo tako pozitivan odgovor naših studenata zaslužili i u pitanjima dostupnosti nastavnika ili kvalitete priprema za provjere znanja, imamo osjećaj da smo dobro odgovorili na ekstremni izazov. Ovo je bio veliki stres i za nastavnike, pa smo anonimnu anketu proveli i među njima. Njihova je ocjena čak i veća, 4,2. Cilj istraživanja bio je ispitivanje subjektivnog stava, ali i dobivanje povratnih informacija o mogućnostima poboljšanja u narednom periodu. Naše su mjere o kojima smo ranije razgovarale upravo i kreirane temeljem ovog vrlo participativnog modela iskazivanja mišljenja, potreba i sugestija.

​Korak ispred

Sveučilište je nedavno donijelo i cijeli niz anti-COVID mjera. Znači li to da su znanstvene i umjetničke aktivnosti značajno usporile pojavom epidemije?

– Shvatili smo da se stres u sustavu uzrokovan korona krizom ne treba podcjenjivati, a ni pasivno čekati da prođe. Iskoristili smo ogromnu kolektivnu inteligenciju naše europske mreže YUFE unutar koje smo redovito dijelili iskustva, i oslonili se na primjere dobre prakse. Nastavnici su u iznimno kratkom roku prešli na zahtjevniju online nastavu na koju su preusmjerili dio vremena za istraživanja. Slično, konferencije i razmjene ideja sadržajem su dramatično reducirane unatoč prelasku na virtualne verzije, dok je mobilnost, koja je ključna za provedbu projekata, gotovo u potpunosti zaustavljena. Neko vrijeme je nepovratno izgubljeno i shvatili smo da trebamo naći načina da u novim okolnostima nađemo neku novu energiju. Zato smo fokusirano investirali oko 3,5 milijuna sveučilišnih sredstava u mjere kojima smo željeli potaknuti aktivnosti i re-fokusirati rad i u smjeru rješavanja problema izazvanih krizom. Radi se o istraživačkim, umjetničkim i nastavnim projektima vezanim uz online nastavu i novu internacionalizaciju, uspostavljanje novih istraživačkih i umjetničkih projekata i projekata sa zajednicom vezanih upravo za »novo normalno«. Do kraja godine ćemo finalizirati i nekoliko važnih umjetničkih događaja na Kampusu, a u kolovozu se u Exportdrvu otvara spektakularna izložba o Rijeci pod nazivom »Fiume Fanatastika«, koju priprema naš DeltaLab. Osim toga, fokusirali smo se i na finaliziranje projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte, na Centar za translacijsku medicinu, Inovacijsku arenu i na Institut za fizičku aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje, kako bismo odmah bili spremni za povlačenje, uspješno ispregovaranih, sredstava u novom financijskom razdoblju. Naša je odgovornost biti korak ispred i ne dopustiti da se ponovo ne povuku raspoloživa europska sredstva zbog nesnalaženja i sporosti, ali i zbog netransparentnih postupaka posredovanih parcijalnim političkim interesima.

Međutim, unatoč COVIDU Sveučilište je u zadnje vrijeme ostvarilo značajne rezultate. Plasiralo se na rang ljestvice i steklo veću međunarodnu prepoznatljivost?

– Naši su najnoviji rezultati u sustavima rangiranja posljedica dugogodišnjeg kontinuiranog podizanja svih aktivnosti u istraživanju, nastavi, internacionalizaciji i regionalnom utjecaju. Ovo je trenutak u kojem smo prešli prag, nakon kojega ta aktivnost postaje vidljiva na svjetskoj razini. Round University Ranking i QS World University Ranking su dva svjetska sustava ocjenjivanja posebne pouzdanosti i utjecaja pa je veliki uspjeh ući na te ljestvice, ali sada je na nama još zahtjevniji zadatak da tamo ne samo ostanemo već i napredujemo. U posljednjih par godina, posebno smo unaprijedili institucijska istraživanjima, što je zapravo prikupljanje i strukturiranje podataka koji su ključni za rangiranja. Međutim, da biste bili dobro rangirani, osim stvarne kvalitete morate imati i vidljivost, morate biti prepoznatljivi slučajno odabranim recenzentima koji vas ocjenjuju temeljem općenitog dojma. Zato je internacionalizacija važna: ključno je doprinijelo to što smo prisutni u međunarodnim tijelima, što smo ostvarili strateška partnerstva s važnim sveučilištima, posebice što smo dio Europskog sveučilišta YUFE, što su naši ljudi u odličnim međunarodnim projektima te što naše sastavnice u akreditacijskim procedurama dobivaju međunarodne oznake kvalitete. Puno je teškog i sustavnog rada iza statusa u sustavima rangiranja.

Foto Damir Škomrlj

U posljednjih mjesec dana značajno se izmijenio sastav Senata. Došli su novi dekani, a otišao je i prorektor za znanost i umjetnost. Očekujete da ćete i dalje imati konsenzus oko bitnih pitanja?

– Da, izabrani su novi dekani na Medicinskom fakultetu, Fakultetu zdravstvenih studija, Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na našem novom Fakultetu dentalne medicine, a na Pravom fakultetu dekanica je dobila povjerenje za drugi mandat. Čekamo još izbore na odjelima za matematiku i informatiku. Iz već obavljenih razgovora s dekanicama i dekanima, jasno je da se radi o vrlo ambicioznim i posvećenim čelnicima, pa sam stoga sigurna da ćemo na Sveučilištu u Rijeci i dalje imati snažan konsenzus o smjeru u kojem idemo kao moderno, otvoreno i progresivno sveučilište. Upravo zbog takvog stava, te zbog visoke učinkovitosti i otvorenosti, mi i jesmo prepoznati u Europi, zato i jesmo prihvaćeni kao član najbolje ocijenjene Europske mreže sveučilišta. Autonomija naših sastavnica je komparativno s onom na drugim sveučilištima zasigurno najveća, jer se, primjerice, sve odluke o zapošljavanjima donose potpuno autonomno. S druge strane, moram reći da je dojam integriranosti i posvećenosti istoj sveučilišnoj misiji veći nego ikada ranije.

Imate li u vidu novog prorektora za znanost i umjetnost?

– Alen Ružić više nije prorektor zbog odlaska na važnu i uglednu poziciju ravnatelja KBC-a, a nakon izvrsno obavljenog posla u iznimno važnom i zahtjevnom resoru za Sveučilište. Međutim, kako bi nam pomogao i okončao započete projekte, na svoj zahtjev ostaje u svojstvu volontera pomoćnika u istom portfelju. Ja ću, pak, s postojećom ekipom prorektora i pomoćnika pokušati završiti ovaj mandat. Međutim, upravo smo ovih dana primili sjajne informacije da smo dobili dva nova prestižna Obzor 2020 projekta s partnerima iz YUFE mreže, u ukupnoj vrijednosti od oko 2,3 milijuna eura za razvoj sveučilišnog sustava i novih politika. Početkom jeseni vidjet ćemo trebamo li zbog toga i kadrovska pojačanja. Nakon što smo pokrenuli tako velike i ozbiljne europske projekte, sada je važno ne iznevjeriti velika očekivanja koje naši europski partneri imaju od Sveučilišta u Rijeci i njihovo ogromno povjerenje te nastaviti putem kojim smo svi zajedeno krenuli.
Pet strateških politika

Spomenuli ste završetak mandata. Planirate li realizaciju još nekih projekata do kraja i računate li na još jedan mandat?

– Ključan posao za jesen nam je definiranje nove strategije za naredno petogodišnje razdoblje. Na zajedničkoj tematskoj sjednici dva ključna upravljačka tijela, Senata i Savjeta Sveučilišta, iskristalizirala se vizija drugačije strategije kroz konstruktivno sučeljavanje različitih perspektiva, akademskog i izvan-akademskog. Na jesen krećemo prema sastavnicama, kako bismo u razgovoru sa zaposlenicima i studentima definirali konačni sadržaj. Nakon dva ciklusa strategija od 2007. do 2020. godine, u kojima je Sveučilište u Rijeci bilo ogledni nacionalni primjer zrelog strateškog upravljanja i detaljnog praćenja razvoja, nova će Strategija, umjesto prijašnjih više od 100, imati tek 20 indikatora na koje ćemo se posebno fokusirati. Međutim, budući da smo stava da se sveučilišta ne mogu razvijati i ocjenjivati samo unutar kvantitativne metrike, strategija će sadržavati i pet ključnih strateških politika razvoja koje bi trebale kvalitativno i fokusirano profilirati Sveučilište u njegovoj različitosti od drugih. Na Sveučilištu istinski vjerujemo u diversifikaciju rezultata i različite karijerne puteve te u vrijednosti uključivosti i pravednosti, koje se ne mogu zahvatiti uobičajenom kvantitativnom metrikom. Budući da sam i osobno sudjelovala u malobrojnom timu na izradi strategije za najveću europsku asocijaciju sveučilišta, European University Association, mogu reći da smo visoko usklađeni s europskim prioritetima. Značajnu podršku u izradi ove nove Strategije dobili smo i na lipanjskoj video konferenciji Heritage koju smo organizirali u sklopu predsjedavanja Hrvatske Europskim vijećem, i gdje smo otvorili temu uloge sveučilišta u razvoju europskog identiteta. Tada su vodeći ljudi europskih sveučilišnih tijela potvrdili naša razmišljanja o strateškim politikama vezanim uz ideje europskog kulturnog naslijeđa prosvjećenosti, održivosti i različitosti. Obzirom na sve što smo započeli, mislim da bi nam trebao još jedan mandat da stabiliziramo projekte koji su u provedbi i osiguramo ireverzibilnost procesa. No, natjecat ćemo se i vidjeti hoćemo li tu priliku i dobiti.

Iskusan ministar

​Ovaj smo tjedan dobili i novog ministra znanosti i obrazovanja. Kakva su vam očekivanja?

– Vremena su izazovna, ali ministar Radovan Fuchs nedvojbeno ima mnogo iskustva i izvrsno poznaje sustav. Imam i osobno iskustvo rada s njime u njegovom prethodnom ministarskom mandatu, tijekom izrade prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kada sam ja bila prorektorica. Metodologija izrade toga prijedloga bilo je uzorna kombinacija široke participacije različitih dionika i uključivanja stručnjaka. Iz današnje perspektive i s naknadnom pameću, mislim da bismo kao sustav bili daleko napredniji da je taj prijedlog tada usvojen. Nadam se da će se ministar Fuchs moći suočiti s nekom strukturnom greškom u našem sustavu visokog obrazovanja i znanosti, koja se desetljećima opire svim unutrašnjim promjenama i pomlađivanju nužnima za funkcioniranje i preživljavanje u vrlo zahtjevnom svijetu znanosti i inovacija, gdje naša regija ozbiljno zaostaje. No, ne samo da nisu usvojeni njegovi prijedlozi zakona, nego je i kasnija Strategija ostala mrtvo slovo na papiru, a niz zakonskih prijedloga prošle ministrice nije ni ušao u proceduru. Ne znam koliko ćemo dugo u Europskoj uniji moći igrati na kartu kriterija kohezije i solidarnosti jer će se u nekom trenutku početi očekivati i ozbiljni rezultati usporedivi s ostalima. Vjerujem da on ima stav, ali i političku i profesionalnu snagu da konačno raspetlja taj čvor.

​Kao i u mandatu ministrice Divjak i prethodnih ministara, Sveučilište u Rijeci bit će konstruktivno i zalagati se za transparentan i ravnopravan status svih sveučilišta, posebice u financiranju kroz programske ugovore i temeljem rezultata rada. Sva naša stručnost i posebna međunarodna iskustva iz mreža u kojima sudjelujemo na raspolaganju su za unaprjeđenje nacionalnog sustava.

Nakon logopedije, pripreme i za farmaciju

Jedan od najatraktivnijih novih programa svakako je studij logopedije. Radi li se i na uvođenju drugih programa koji su deficitarni na riječkom području?

– Logopedija je svakako ovogodišnji hit, studij je zanimljiv mladim ljudima dijelom sigurno i zbog toga što se radi o urgentno deficitarnom zanimanju jer na jednog logopeda u Primorsko-goranskoj županiji dolazi 100 tisuća stanovnika, dok je u Hrvatskoj omjer 1:10 tisuća. S početkom nove akademske godine kreće s radom i naš novoosnovani Logopedski centar, koji bi djeci i odraslima s jezičnim, govornim i komunikacijskim poremećajima, kao i poremećajima glasa i gutanja, trebao pružati dijagnostičke, savjetodavne, preventivne i terapijske usluge, a studentima prostor za stjecanje praktičnih kompetencija. Od novih deficitarnih programa intenzivno radimo na studiju farmacije kao zajedničkom studiju Medicinskog fakulteta i Odjela za biotehnologiju, ali čiji bi nositelj bio Medicinski fakultet. Planiramo provesti inicijalnu akreditaciju do kraja kalendarske godine, kako bismo imali vremena za nacionalne procedure i kako bismo naredne akademske godine započeli sa studijem.

Moram reći da imamo momentum za ovaj studij jer, osim stručnjaka na Sveučilištu i čelnih ljudi Medicinskog fakulteta i Odjela za biotehnologiju, u timu za izradu studijskog programa i pokretanje studija imamo i važnu ekipu iz struke. Nemjerljiv nam je doprinos Ive Usmijanija i njegovog sjajnog tima iz Jadran Galenskog Laboratorija, Ane Soldo, predsjednice Hrvatske ljekarničke komore, i Siniše Tomića, ravnatelja HALMED-a. Način na koji se ovaj studij priprema upravo je ogledni primjer kako bi se studijski programi trebali pripremati, uz najužu suradnju najboljih sveučilišnih stručnjaka u području sa potencijalnim poslodavcima koji imaju neprocjenjivo iskustvo, perspektivu i razumijevanje potrebnih kompetencija, stanja struke i najsuvremenijih tendencija. Iako se radi o reguliranoj profesiji, vjerujemo da možemo učiniti inventivne iskorake i u kontekstu međunarodne edukacije i istraživanja, i ostvariti ogroman regionalni impakt koji će definirati ne samo profil Sveučilišta u Rijeci već i svih uključenih u projekt.

Poželjno mjesto za studiranje

Bliži se kraju ljetni rok upisa na fakultete. Kako je među maturantima prošlo riječko Sveučilište?

– Preliminarni podaci o popunjenosti upisnih mjesta pokazuju pojačan interes za studiranjem na Sveučilištu u Rijeci. Kvota redovitih studenta u ljetnom roku prema preliminarnim podacima, popunjena je 89 posto što za gotovo za 10 posto više nego prošle godine. Osim u tradicionalno visoko popunjenim studijima, bilježimo rast na velikoj većini studijskih programa.

Vrlo smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima i, ako se ovaj interes ponovi u jesenskom roku, u kojem uobičajeno popunjavamo mjesta na izvanrednim studijima, bit će to za Sveučilište važan iskorak. Naime, obzirom na očekivani pad broja studenta zbog demografskih trendova, ovaj nas je priželjkivani interes budućih studenata pozitivno iznenadio. Iako još nemam podatke o udjelu studenata koji nisu iz Rijeke, mislim da već i sada smijem reći da smo kvalitetom i profilom studija Sveučilište u Rijeci učinili poželjnim mjestom za studiranje. Jedan od naših ključnih zadataka i jest bio postići da nas mladi ljudi prepoznaju kao autentično i otvoreno europsko sveučilište, koje se ne promovira da bi zarađivalo od obrazovne industrije, nego koje se promovira kako bi širilo suštinski važnu ideju sveučilišta, znanosti i progresivnosti.