Ovoga tjedna uvjerili smo se da su dvije zgrade industrijske baštine na području bivše tvornice »Rikard Benčić« uskoro spremne za otvorenje. U sklopu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa već djeluje Muzej moderne i suvremene umjetnosti, u susjednu baroknu palaču uselit će Muzej grada Rijeke, u »Benčiću« je niknula i Dječja kuća – prva takve vrste u Hrvatskoj, a novi riječki Art-kvart upotpunit će i nova zgrada Gradske knjižnice Rijeka.

Dugogodišnjim problemima riječkih ustanova u kulturi, koje djeluju u neadekvatnim prostornim i drugim uvjetima, tako se konačno nazire kraj. Najviše se to odnosi na Gradsku knjižnicu Rijeka, koju su po pitanju knjižničnih standarda odavno pretekle i hrvatske knjižnice koje djeluju u mnogo manjim sredinama. Do otvorenja nove knjižnice u Rijeci ipak će još trebati pričekati, a ako sve bude po planu Muzej grada Rijeke u Palači šećera i Dječja kuća vrata otvaraju ove jeseni.

Trebao bi to biti značajan iskorak za riječku kulturu, a trenutačno zapušten i neugledan dio grada u kojemu se nalazi bivši »Benčić« dobit će posve novu auru i doživjeti transformaciju. Na jednom mjestu tako će se naći dva muzeja, knjižnica i prostor namijenjen kulturnim sadržajima za djecu. Možda će zlobnici primijetiti da je Rijeka već odavno trebala imati ovakve prostore i sadržaje, no za razliku od nekih prijašnjih projekata i ideja sada su oni okupljeni na jednom mjestu – u umjetničku četvrt koja priziva bečki MuseumsQuartier (MQ).

Ovaj muzejski kvart u središtu Beča smješten je u zgradama koje su nekad bile carske konjušnice i jedan je od zanimljivijih muzejskih projekata u Europi.

Otvoren je 2001. godine, s idejom da u sebi objedini vizualnu umjetnost, dizajn, kazalište, arhitekturu, ples i književnost, te da suvremenu umjetnost približi svakodnevnom životu. MuseumsQuartier proteže se na više od 90.000 četvornih metara, obuhvaćajući 60 kulturnih institucija, što ga čini jednim od najvećih centara suvremene umjetnosti i kulture na svijetu. Povijesna arhitektura ovdje se susreće sa suvremenim dizajnom, visoka kultura sa supkulturom, a zastupljena su područja u rasponu od primijenjene umjetnosti i arhitekture do glazbe, mode, kazališta, plesa, književnosti, kulture za djecu, gejmerske kulture i ulične umjetnosti, dizajna i fotografije.

MQ zamišljen je kao mjesto dijaloga između bečke publike, međunarodnih gostiju, umjetnika i mnogih drugih. To je prostor umjetnosti i kreativnosti, ali i svojevrsni »dnevni boravak«.
U njegovom sastavu su Leopold-muzej, u čijoj se stalnoj kolekciji nalaze radovi Egona Schielea i Gustava Klimta, Muzej moderne umjetnosti (MUMOK), Kunsthalle Wien s izložbama suvremene umjetnosti, Arhitektonski muzej, nekoliko različitih izložbenih prostora, knjižara s izvrsnim izborom knjiga iz područja umjetnosti, kao i restorani i kafići, zahvaljujući kojima je bečki Kvart muzeja vrlo živ tijekom čitavog dana, ali i večeri. Uvjerili smo se to nekoliko puta prilikom posjeta austrijskoj prijestolnici, boraveći dobar dio dana u MuseumsQuartieru.

Osim stalnih postava, muzeji koji čine ovaj popularni kvart organiziraju i izložbe koje privlače veliku pažnju javnosti, kao i svih onih brojnih turista koji dolaze u Beč – često i zbog sjajnih izložbi velikana svjetske umjetnosti. Ukoliko sve bude u redu, u sklopu Europske prijestolnice kulture sljedeće godine u Rijeci bi trebala biti otvorena izložba »Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza«. Ova jedinstvena izložba na trima etažama Muzeja grada Rijeke trebala bi donijeti rane radove Gustava Klimta i članova njegove družine, brata Ernsta Klimta i prijatelja Franza Matscha.

Publika će prvi put izbliza moći vidjeti i slike rađene za riječko kazalište, kao i pripremne crteže i kolorirane studije inače razasute u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama od New Yorka preko Beča do Bukurešta. S obzirom na to da je Gustav Klimt danas ipak ponajprije poznat po svome kasnijem opusu, posjetitelji će moći razgledati i četrdesetak njegovih crteža nastalih u vremenu od pojave secesije do potkraj života, odnosno do 1918., s naglaskom na ženi kao glavnoj inspiraciji koja je obilježila njegov rad u svim fazama.