RIJEKA – Turistički sektor je na koljenima, zatvarat će se agencije i hoteli i to je realnost. Brojke od pedeset posto lanjskog prometa mogu biti dobre u smislu da smo planirali ljeto na razini 30-ak posto, ali situacija nije dobra, kazao nam je ovih dana jedan menadžer u hotelskom sektoru osvrnuvši se na podatke o dolascima i noćenjima gostiju. A oni pokazuju da je srpanj ipak donio veći turistički promet nego se u projekcijama tijekom proljeća najavljivalo.

No, statističke podatke o turističkom prometu ustvari valja uzeti sa zrnom soli, s obzirom na to da mnogi primjećuju kako se ta brojka ljudi ne vidi, a što je na oko vidljivo po situaciji na plažama, u kafićima i restoranima. Gostiju ima, ali mnogi će reći kako se ne vidi da ih je 50 ili 60 posto od lanjskog broja.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u prvih dvadesetak dana srpnja u komercijalni smještaj je, naime, stiglo oko 1,42 milijuna turista, a lani u to vrijeme oko 2,77 milijuna, što znači da je komercijalni smještaj izgubio oko 1,35 milijuna dolazaka. U nekomercijalnom smještaju je ove godine boravilo oko 124.000 vikendaša, a lani oko 123.000. Od početka godine do 20. srpnja je u komercijalnom smještaju boravilo oko 2,9 milijuna turista, a lani oko 9,5 milijuna.

Novi kreveti

U istom periodu je ove godine u nekomercijalnom boravilo oko 244.000 »turista«, a lani oko 286.000. Što se tiče kapaciteta, odnosno broja ležajeva, statistika HTZ-a pokazuje kako je kod komercijalnog smještaja u odnosu na lani zabilježen čak i manji pad kreveta.

Naime, lani ih je krajem kolovoza bilo registrirano milijun i 202.000, a trenutno ih je oko milijun i 193.000, što znači oko 9.000 komercijalnih kreveta manje. Što je ustvari i neočekivano, s obzirom na to da realni turistički kapaciteti rastu stoga što se u Hrvatskoj svake godine samo kod registriranih iznajmljivača prijavi 30-ak tisuća novih kreveta. S druge strane, nekomercijalni smještaj ove godine bilježi rast. Vikendaši su lani krajem ljeta imali prijavljeno oko 504.000 kreveta u vikendicama i stanovima, a ovog ljeta se broji oko 540.000, odnosno oko 36.000 nekomercijalnih kreveta više nego lani. Pa neka svaki stan ili vikendica imaju i 6 kreveta, znači da je korona kriza Hrvatskoj »donijela« minimalno 6.000 novih vikendica i stanova.

Osim što se masovno prijavljuju vikendice i stanovi na moru, ono što je ustvari ove godine vrlo zanimljivo jest da je zapravo »nestala« siva zona, odnosno sva ona noćenja koja su ostvarena na crno ili se pak sami vlasnici vikendica, iako su morali, godinama nisu prijavljivali. Turistički inspektori, barem što se tiče iznajmljivanja na crno, ove godine su praktički bez posla jer je sva kontrola već odrađena na granici gdje turisti i vikendaši predaju svoje »enterCroatia« prijave.

Nemoguća misija

Tako u jednoj kvarnerskoj otočnoj turističkoj zajednici kažu kako se gotovo razbila siva zona koja se velikim dijelom odnosi na nekomercijalni smještaj u kojem se često iznajmljivalo na crno.

– Trebala im je potvrda za prijeći granicu, a nisu je mogli dobiti ako ne prijave objekt, tako da su se prijavljivali novi vikendaški objekti. I dogodilo se da imamo 100 posto više dolazaka u nekomercijalnom smještaju nego lani. Interesantno je da su ljudi, kad su dolazili prijavljivati kuće i stanove za odmor, znali reći: pa ja ovamo dolazim godinama!

Naravno, nikad se nisu prijavili, a što su obavezni. Tako da se dosta nekomercijalnog smještaja konačno uvelo u sustav. Ovaj dio je postojao i prije i znali smo da je tu, ali ustvari je jako teško, gotovo nemoguće to kontrolirati, kazali su nam u ovom TZ-u. Pa su tako taj posao kontrole posredno, ni ne znajući, odradili službenici na granici.

Da je velik broj prijava vikend-kuća već bio zamjetan u ožujku, kada je krenula pandemija, potvrdila nam je i Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera u kojoj su ustvari analizirali tko je realno u srpnju imao turistički promet u komercijalnom smještaju. Dakle, hotelima, kampovima, registriranom obiteljskom smještaju… Naime, u prvih dvadeset dana srpnja, Kvarner je u komercijalnom smještaju imao 62 posto lanjskog prometa, Istra 53 posto, a primjerice, Splitsko-dalmatinska županija 48 posto i Dubrovačko-neretvanska 34 posto.

S time da je popunjenost komercijalnog smještaja na Kvarneru iznosila oko 43 posto, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 33 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj tek 24 posto. Što se tiče nekomercijalnog smještaja, na Kvarneru je on bio na nekih 79 posto u odnosu na lani, Splitsko-dalmatinskoj 68 posto, dok je velika razlika, primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj gdje je komercijalni smještaj došao do 34 posto lanjskih brojki, a nekomercijalni do nekih 60-ak posto.

Turisti »prijatelji«

Komentirajući »rahlu« sezonu i dosta dobre brojke, Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), kazao je kako se ljudi na terenu žale da se taj broj turista ne vidi na ulicama.

– Moj je stav, a što smo govorili i ranijih godina, da je 30-ak posto prometa bilo na crno, dok se sada svi ti gosti moraju prijaviti preko »enterCroatia« aplikacije, prijavljuju se zbog straha od korone, kao i činjenice da im trebaju računi za dokaz gdje su bili i slično, kaže Fain.

Dodajmo i da su prošlog ljeta mediji pisali kako su službeno lani u ovo doba godine vikendice bile gotovo prazne te kako su u svakom takvom smještaju tek 1,2 osobe te da tek u svakom četvrtom krevetu u vikendicama netko spava. Čak je bilo slučajeva da su i iznajmljivači otkazivali registracije i postali vikendaši, no i dalje nastavili iznajmljivati kuće i apartmane gostima koje bi prijavljivali kao »prijatelje«, do magične brojke od 15 njih, a nakon toga ni to.

Dakle, s jedne strane korona je »odnijela« velik dio turističkog prometa, no s druge strane čini se da je »odnijela« i iznajmljivanje na crno, odnosno barem velik dio te sive zone te u sustav nakon 30 godina uvela doista brojne vikendice, vikendaše i »prijatelje«.