ZAGREB – Kada bogati ljudi namirišu dolazak recesije, obično rasprodaju nesigurne dionice i obveznice prebacujući svoj kapital u gotovinu, obično u američki dolar kao najrašireniju valutu i jedno od najsigurnijih utočišta u krizi. Tako je bilo do ožujka ove godine i početka pandemije, kada je bjesomučno kupovanje dolara izazvalo pad burzi i podiglo cijenu američke valute na najvišu razinu u posljednjih šest godina.

Međutim, stvari su se posljednjih mjeseci okrenule na glavu. Kako pandemija ubire svoj danak, investitori u SAD-u i svijetu nastoje se riješiti američke valute. Dolar sustavno gubi na vrijednosti, pa se spustio na najnižu razinu u posljednje dvije godine. Istodobno, mnogi ulagači hitno svoj kapital prebacuju u zlato kojem cijena već mjesecima uporno skače.

Ovih se dana zlato prodavalo za 1.945 dolara po unci, nadišavši rekordnu cijenu postignutu 2011. godine. Analitičari kažu da je samo pitanje vremena kada će unca dragocjenog metala probiti 2.000 dolara i nastaviti uspon. S druge strane, američki dolar mogao bi nastaviti dramatično slabljenje i čak doživjeti kolaps, uz dalekosežne ekonomske i političke posljedice za Ameriku i cijeli svijet, tvrde promatrači.

Natiskani dolari

Većini ljudi takav se ekstreman razvoj događaja čini nezamislivim, ali sasvim je sigurno da je šok izazvan virusom počeo urušavati ne samo gospodarstvo, nego i dosadašnja pravila igre u financijskom svijetu. Primjerice, samo u odnosu na europsku valutu, dolar je od početka srpnja izgubio 4,9 posto vrijednosti, što znači da se za jedan euro ovih dana trebalo dati već 1,17 do 1,18 dolara. Na sličan način američka je valuta potonula u odnosu na japanski jen, kineski juan, švedsku krunu, pa čak i prema meksičkoj te brazilskoj valuti.

Jedan od glavnih razloga za drmanje dolara jest traljavo upravljanje pandemijom u SAD-u, gdje se ona otela nadzoru. Broj oboljelih ljudi nadišao je četiri milijuna, što je četvrtina svih slučajeva u svijetu.

Nekontrolirano širenje bolesti prijeti novim valom ograničavanja kretanja ljudi i zatvaranja firmi, kao i novim padom američkog gospodarstva, u trenutku kada se mislilo da je najgore već prošlo.
– Nakon početnog stjecanja statusa sigurnog utočišta u pandemiji, američki dolar ruši se u odnosu na globalne valute, dok se širenje virusa nastavlja. Naime, investitori se boje da će Amerika zaostati za svjetskim gospodarstvom, objašnjava CNBC.

Ima i dodatnih razloga za slabljenje američke valute. Dolar plaća cijenu i zbog rastućih američkih deficita. Cijela zemlja – njezini građani, poduzeća i država – sve više žive na dugove koji posljednjih mjeseci eksplozivno rastu. Američka središnja banka (Fed) bjesomučno »tiska novac«. Vrijednost njezinih monetarnih injekcija od ožujka do srpnja ove godine skočila je za 3.500 milijardi dolara, odnosno s 3.700 na 7.200 milijardi.

Istodobno, američki javni dug od veljače do srpnja skočio je s 23.400 na 26.500 milijardi dolara. Bit će još i veći, kažu promatrači, jer je američki trgovinski deficit sredinom ove godine dosegnuo najveće razmjere od krize iz 2008. godine, dok vlasti u Washingtonu najavljuju nove proračunske pakete pomoći gospodarstvu i građanima. Ta poplava svježe tiskanih dolara u kombinaciji s urušavanjem gospodarstva, kažu promatrači, ne može ostati bez posljedica na stabilnost američke valute.

Okretanje leđa

Suradnik sveučilišta Yale, Stephen Roach, u lipnju je prognozirao da će dolar u sljedećih godinu-dvije devalvirati za 35 posto prema košari ostalih svjetskih valuta. »Dolar će pasti vrlo, vrlo oštro«, kazao je Roach u razgovoru za CNBC, tvrdeći da će izvjesni »slom« američke valute biti posljedica naglih promjena u svijetu te eksplozije američkog fiskalnog deficita.

– Ti će problemi prerastati iz loših u gore dok budemo probijali proračunske deficite idućih godina, upozorio je Roach. Mnogi u američkoj javnosti ne vjeruju Roachu, smatrajući da taj bivši direktor u Morgan Stanleyu i jedan od vodećih stručnjaka za Aziju pretjeruje. No, Roach je još u siječnju prognozirao da će koronavirus izazvati veliku krizu u svijetu i SAD-u, uz slabljenje dolara. Ni tada mu mnogi nisu vjerovali, iako su se duboka recesija i paralelni pad dolara u međuvremenu počeli ostvarivati.

Ako se dolaru uzdrma tlo pod nogama, to će imati dalekosežne posljedice na cijeli svijet, jer se u američkoj valuti donedavno odvijalo 60 posto globalne trgovine. Središnjim bankama u svijetu dolar čini najvažniji dio njihovih deviznih rezervi, kao glavno osiguranje od rizika. Problem je u tome, primjećuje američki tržišni strateg Marc Chandler, što dolaru okreće leđa sve širi krug aktera, ne samo »upravljači imovinom, špekulatori i investicijski fondovi za osiguranje od rizika«, nego i »sve više zemalja«.

– U isto vrijeme, Amerika napušta globalizaciju i usredotočena je na svoje razdvajanje od ostatka svijeta. To je smrtonosna kombinacija, dodaje Stephen Roach.

Pao udio dolara

Slutnje američkih stručnjaka neizravno potvrđuje i pekinški Global Times, koji tvrdi da se radi o dugogodišnjem postupnom procesu »dedolarizacije svijeta«, što je pandemija ubrzala. U tom procesu američka valuta gubit će ulogu glavnog platežnog sredstva i rezervne svjetske valute, što će prema mišljenju kineskih medija uzdrmati »hegemoniju SAD-a« te smanjiti mogućnost korištenja dolara i sankcija kao sredstava za politički pritisak na druge države. To otvara prostor za širu primjenu ostalih valuta u međunarodnoj trgovini i u novom, multilateralnom svijetu.

– Tijekom 22 uzastopna mjeseca, od travnja 2018. do ožujka 2020., globalne središnje banke smanjuju udio američkog duga u svojim rezervama, piše Global Times, misleći na to da nacionalne središnje banke rasprodaju američke državne obveznice, a time i dolar. Samo od ožujka do svibnja ove godine, tvrdi medij, udio američkog dolara na međunarodnom tržištu plaćanja, putem sustava SWIFT, pao je s 44,1 na 40,88 posto.

Prema ruskim medijima, središnje banke u svijetu iz svojih deviznih rezervi ubrzano izbacuju dolare i zamjenjuju ih zlatom. Tako je ruska središnja banka u posljednje dvije i pol godine svoje zlatne rezerve povećala oko 35 posto, na ukupno 2.300 tona. Pomama centralnih banaka za dragocjenim metalom u uvjetima slabljenja dolara dodatno objašnjava razloge zbog kojih cijena zlata leti uvis. Prema najnovijoj analizi Svjetskog vijeća za zlato, cijena te dragocjene kovine od početka godine rasla je 16,8 posto brže od ostalih vrsta imovine. Pandemija, tvrdi Vijeće, trajno će utjecati na preraspodjelu ulaganja za osiguranje od krize, pri čemu će zlato postati »strateška imovina«.