RIJEKA – Objavljen je četverobroj (1 – 4) Dometa, znanstveno-kulturne smotre Matice hrvatske – ogranka u Rijeci. Kako u uvodu piše glavni urednik Goran Crnković, za ovaj broj odabran je manji broj autora i radova, koji su vrlo opsežni i predstavljaju značajne prinose za našu kulturnu povijest. U rubrici Temat predstavljen je rad Vinicija B. Lupisa »O pelješkoj obitelji Lupis iz Nakovane i njenom riječkom ogranku«.

O pelješkoj obitelji Lupis

– Posebno smo se potrudili donijeti nova istraživanja o znamenitom izumitelju torpeda Ivanu Lupisu Vukiću i hrvatskim korijenima njegove obitelji s poluotoka Pelješca, mjesta Nakovane iz kojeg potječe obitelj Vukić a koja je dala niz značajnih osoba iz naše kulturne, društvene i političke povijesti i o kojoj se i danas jako malo zna. Poglavito je to važno jer se u dijelu inozemne kulturne javnosti Ivan Lupis Vukić svojata kao talijanski izumitelj, talijanske nacionalnosti i talijanskih korijena.

Međutim, dr. sc. Vinicije B. Lupis iz Instituta »Ivo Pilar« u Dubrovniku, koji je i pripadnik obitelji Lupis, u svom znanstvenom radu detaljno opisuje podrijetlo obitelji i sve njezine znamenite članove, opisuje njezine hrvatske korijene, kao i podatak zašto su se za Dubrovačke Republike, u kontekstu njezinih diplomatskih, gospodarskih, pomorskih i političkih, međunarodnih odnosa, latinizirala hrvatska prezimena, pa tako i ono obitelji Vukić u Lupis.

Autor upozorava kako je nasilno konvertiranje prezimena Lupis u Luppis također nakaradno jer u talijanskom jeziku Luppis ništa ne znači, dok se Lupis može smatrati talijaniziranom preinakom prezimena Vukić – osvrnuo se Crnković.

Rubrika Baština donosi rad Christiana Grailacha »Crkve, kapelice i križevi na Drenovi«, koji je rezultat višegodišnjeg istraživanja ove teme i predstavlja svojevrsnu sintezu cjelokupnih spoznaja. Ovaj prilog će svakako postati nezaobilazan pri budućem sagledavanju sakralne baštine na Drenovi.

Prilog o Zlatku Špoljaru

Novi broj Dometa donosi i rad Zorice Manojlović »Zlatko Špoljar na Kvarneru (iskustva, prizori, suradnje, kamerom, slovom i notom)«. Zlatko Špoljar (1892.- 1981.), nacionalno priznati učitelj, skladatelj, pisac, melograf, glazbeni pedagog, između dvaju svjetskih ratova jedan od najznačajnijih nositelja hrvatske pedagogije, njenog reformnog pravca nove škole, istovremeno u najuglednijem krugu hrvatskih etnomuzikoloških stručnjaka, bio je javni i kulturni djelatnik, osnivač i urednik časopisa, nakladnik, osnivač glazbenih društava i organizator kulturnog i prosvjetnog života na lokalnoj i nacionalnoj razini, glazbeni kritičar, uvijek blizak narodnoj tradiciji.

Taj svestrani, kreativan, dinamičan i poduzetan građanski intelektualac fascinantne bibliografije, sa svojim stručnim ugledom i ogromnim iskustvom dolazi na područje Kvarnera i Istre službenim premještajem u jesen 1945., iz Zagreba u kojem je stalno živio od 1925. godine.

Malo je poznato da je Zlatko Špoljar imao i ranija iskustva u kvarnerskom kraju, da ga je poznavao, da su ga zanimala njegova mjesta i ljudi. O tome svjedoče neočekivana mjesta u njegovom životopisu, kao i posebni tragovi u njegovoj ostavštini, koje enciklopedijske natuknice i referentna literatura ne poznaju i ne navode.

U Kritičkim pristupima Đuro Vidmarović objavljuje rad »Književnica Ljubica Kolarić-Dumić«. Stvaralaštvo donosi kratku priču »Krvavi Badnjak« autorice Ljubice Kolarić-Dumić. U rubrici

Prikazi objavljeni su sljedeći autori i prilozi: Vinicije B. Lupis: »Napokon cjelovito monografsko djelo o renesansnoj glazbi i kulturi kod Hrvata« i Juraj Karninčić: »Plovidba rijekom Temzom i drugim europskim rijekama«.

Podsjetimo da časopis Dometi ulazi u šesto desetljeće kontinuiranog prisustva na hrvatskoj kulturnoj sceni.