PGS-ovci su danas zatražili da svaka županija bude jedna izborna jedinica, jer, tvrde, i ovi parlamentarni izbori opet su pokazali apsurd izbornog zakona, koji je najvidljiviji u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Zagrebu.

“Izborne jedinice su maćeha izbornog zakona i biračkog prava u RH! Zakinute su na taj način i regionalne stranke, koje su izbornim krojenjem pometene, što mi iz PGS-a osjećamo već zadnjih 30 godina”, rekla je Nasrin El Gharni.

Ingrid Kršulja drži da se izborne jedinice koje su skrojili Franjo Tuđman i Vladimir Šeks u svrhu političkog inženjeringa i dan danas nepravedno prelamaju posebno preko leđa građana PGŽ i Grada Zagreba.

“PGŽ je, naime, podijeljena na dvije izborne jedinice a Grad Zagreb na četiri. Tako, primjerice, stanovnici Kastva, Viškova, Klane, Grobnika, Bakra, Novog Vinodolskog i cijelog Gorskog kotara glasaju zajedno sa Zagrepčanima s Jaruna i Gajnica, Karlovčanima i Samoborcima.

Razbijanje Rijeke

Nadalje, problem je i razbijanje dijelova bivše općine Rijeka u dvije izborne jedinice. Nigdje u RH nije došlo do takve podjele biračkog tijela s istim interesom, čime je i smanjena mogućnost kvalitetnog zastupanja.

Postavlja se pitanje koliko saborski zastupnik iz Zagreba poznaje probleme stanovnika općine Viškovo ili stanovnika Gorskog kotara i može li kvalitetno zastupati njegove interese. Ti građani su diskriminirani!”, izjavila je Ingrid Kršulja.

Da izborni sustav RH treba prilagoditi važećem županijskom ustroju te da je on trenutno neustavan i nezakonit, upozorava već 10 godina i Ustavni sud, međutim, na nebrojeno puno primjera se nažalost pokazalo, koliko Vlada drži do mišljenja Ustavnog suda i samog Ustava kao temeljnog pravnog akta ove države, pa tako i sada, upozorio je Damir Pilepić.

“Broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom. Po zakonu, broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše 5 posto, a u stvarnosti razlike iznose i 25 posto, te je tako težina glasa birača u jednoj izbornoj jedinici bila veća nego u drugoj izbornoj jedinici.

Tako da u IV. Izbornoj jedinici saborske zastupnike bira 317.759 birača, a u IX. 414.280 birača. Što u apsolutnim brojkama znači da za saborskog zastupnika u IV. izbornoj jedinici je potrebno oko 22000 glasova za mandat, dok je u IX. izbornoj jedinici potrebno skoro 30000 za isto.

Izmjene zakona

Sabor je trebao donijeti novi zakon o izbornim jedinicama 2011. godine, a još se ništa nije pomaklo s mjesta niti se ijedna Vlada dosad s time uhvatila ukoštac”,  rekao je Damir Pilepić

Daljne postupke PGSa najavila je Tea Mičić Badurina.

“Stoga smo htjeli najaviti početak naše inicijative za izmjenom neprirodne i nepravedne podjele zemlje te prijedlogom da svaka županija bude jedna izborna jedinica s brojem mandata proporcionalnim broju birača u pojedinoj županiji, sve dok državu konačno ne podijelimo na regije.

Započeli smo izradom prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakona koje ćemo poslati u saborsku proceduru, a u tu svrhu ćemo organizirati i prikupljanje potpisa online peticijom.

Nadam se da se nećemo morati boriti 20 godina da u vlastitoj županiji budemo jedna izborna jedinica kao što smo se morali boriti 20 godina da bi besplatno prešli preko Krčkog mosta”, rekla je Tea Mičić Badurina.