REUTERS
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji putuje u Zagreb kako bi na zajedničkoj sjednici članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a predstavio sastav svoje nove vlade, trebao bi se zatim vratiti u Bruxelles na nastavak produljenog samita
povezane vijesti
Samit čelnika zemalja članica EU ušao je u ponedjeljak u četvrti dan, dogovora o sedmogodšnjem proračunu i fondu za oporavak još nema te je za 16 sati zakazan nastavak na koji se u Bruxelles treba vratiti hrvatski premijer.
U nedjelju se samit cijeli dan odvijao u manjim skupinama, a plenarno zasjedanje je odgađano cijelo popodne.
Čelnici EU-a konačno se okupili u punom sastavu na radnoj večeri u 19.20, koja je trajala do 23.30 sati.
Tada je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel odredio 45-minutnu pauzu, kako bi obavio još nekoliko sastanaka s pojedinim čelnicima, ali tih 45 minuta protegnulo se na cijelu noć.
Nešto prije 6 sati ujutro čelnici su se ponovno nakratko okupili, a Michel je zakazao nastavak u ponedjeljak u 16 sati.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji putuje u Zagreb kako bi na zajedničkoj sjednici članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a predstavio sastav svoje nove vlade, trebao bi se zatim vratiti u Bruxelles na nastavak produljenog samita.
Pregovori čelnika EU-a, koji već četvrti dan pokušavaju dogovoriti sedmogodišnji proračun i fond za oporavak, zapeli su oko iznosa bespovratnih sredstava za gospodarski oporavak.
Četiri štedljive zemlje – Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija – traže, prema diplomatskim izvorima, da se instrument EU sljedeće generacije sreže na 700 milijardi eura, s predloženih 750, pri čemu bi se 350 milijardi dodijeljevalo kao bespovratna sredstva, a jednaki iznos kao zajmovi.
Prema prvotnim planovima omjer je trebao biti dva prema jedan, to jest 500 milijardi eura bespovratne pomoći, a 250 mlijardi zajmova.
Čelnici EU-a pokušavaju dogovoriti sveobuhvatni paket težak preko 1800 milijardi eura, koji uključuje sedmogodišnji proračun u visini od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 miilijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak kao zajmovi.
