RIJEKA – Poziv HGK-a na žurni pristup provedbi natječaja za iskorištavanje sredstava koje je Vlada namijenila potpori za stabilizaciju vinogradarsko-vinskog sektora je plemenita, ali na žalost apsolutno nedovoljna kako bi se situacija u tom sektoru značajnije popravila. Riječ je o Vladinoj ponudi od 38,3 milijuna kuna potpore za destilaciju i 5,01 milijuna kuna potpore za skladištenje vina.

Kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložila je Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK-a. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom koronavirusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe, istaknuo je potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Vinski viškovi

Sve zajedno zvuči dobro i plemenito, ali u jednu ruku i apsurdno jer – nadležno ministarstvo je donijelo mjeru pomoći sektoru vina, ali tako da su mjeru donijeli temeljem prijave zalihe do 31. srpnja 2019. godine, što je inače obavezan postupak koji se odrađuje svake godine! Na temelju tih podataka ministarstvo je donijelo odluku da trećina prijavljenog može ići u destilaciju.

Ne dakle na temelju zaliha koje postoje danas, koje je 2020. stvorio koronavirus, nego na temelju zalihe iz berbe – 2018.?! Stoga, čak i kad se razotkrije pravo stanje na tom tržištu, jasno je da se mogu spasiti tek – kapljice iz ukupne hrvatske godišnje produkcije vina. Vinarima je, naime, ponuđeno 5 kuna po litri za destilaciju njihovih kvalitetnih proizvoda koji bi se, tim više jer je došlo do eskalacije koronavirusa, pretvorili u dezinfekcijska sredstva.

Drugim riječima, potpore se mogu dobiti za 7,66 milijuna litara, što je desetak posto od ukupne hrvatske godišnje proizvodnje. Kako je pak jasno da se u ovim trenucima upravo opraštamo sa zadnjom nadom o provedbi kakve-takve turističke sezone, viškovi vina kretat će se oko 80 posto ili nešto manje od 60 milijuna litara. K tome, kod analize navedene odluke, iako joj dakle imaju pravo svi pristupiti, mali vinari, a onih koji u Hrvatskoj proizvode između 100 i 200 tisuća litara je jako velik broj, takvih viškova u pravilu nisu imali.

Osim u slučaju najvećeg, PZ-a Vrbnik koji godišnje producira oko milijun litara žlahtine, ostali proizvođači iz Primorsko-goranske županije u pravilu tim mjerama i ne mogu pristupiti. Da je primjerice mjerilo trećina trenutnih zaliha, u preradu bi otišlo oko tri puta više vina, ali to na žalost nije slučaj.

Što dakle s više od 50 milijuna litara vina koje će ostati na zalihi? Sugerira se totalna rasprodaja, primjerice po 10 kuna za litru, ali teško je vjerovati da su stanovnici Hrvatske u ovom trenutku spremni izdvojiti oko pola milijarde kuna kako bi otkupili hrvatske vinske viškove.

Što god da se učini, milijuni litara kvalitetnih hrvatskih vina sve su bliži – kanalizaciji. Tim više čudi što se i dalje nastavlja s politikom dampinškog uvoza vina iz zemalja izvan EU-a, pa tako i primjerice »makedonske graševine« (!) čija je cijena za litru u supermarketima 6 kuna!

Pred katastrofom

HGK apelira na reakciju nadležnih institucija, od Ministarstva poljoprivrede nadalje, ali vinari su i dalje – u najmanju ruku zbunjeni i prestrašeni.

– Očekujemo žurnu objavu natječaja za provedbu mjera kako zbog rokova ne bi doveli u pitanje realizaciju osiguranih sredstava, a posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže brzu reakciju Ministarstva poljoprivrede i Agencije te jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja, upozorava Kovačević.

Na žalost, čak da se to i ostvari – većina proizvođača ostat će prepunih bačava. Gubitaka koji će za mnoge značiti propast, odustajanje od ovogodišnje berbe, ukratko rečeno – u vinogradima i podrumima sprema nam se katastrofa slična onoj kad je filoksera uništila hrvatsko vinogradarstvo i tisuće ljudi natjerala u dramatično iseljavanje. Ovog puta priča je još i teža jer se – iseliti nema kamo.

– Nismo sigurni da je koronavirus baš toliko opasna boleština da smo se morali ovako ponijeti. Preživjeli smo virus, pa od njega je oboljelo samo 0,05 posto stanovništva Hrvatske, ali je zato propalo 80 posto podruma, poručuju vinari koji se trenutno nalaze u rasponu osjećaja što variraju od ogorčenja do depresije.