Glupost ili diskriminacija

Vjerovali ili ne: Riječanin na referendumu o EU može glasati u Londonu, ali ne u Zagrebu

Neven Šantić

Birači koji na dan održavanja referenduma budu u inozemstvu mogu glasati ako se registriraju u predstavništvu RH. Međutim, oni koji će tog dana biti negdje drugdje u Hrvatskoj, moći će glasati samo u svom prebivalištu



ZAGREB Ministarstvo uprave uspjelo je u razmaku od četiri dana dati dva različita tumačenja za dvije različite kategorije putnika koji će na dan održavanja referenduma o pristupanju EU biti izvan svog prebivališta.


Naime, u odgovoru na upit Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mlakarovo je ministarstvo navelo da birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja referenduma se zateknu u inozemstvu, mogu glasati po istim propisima kao što glasaju birači na parlamentarim ili predsjedničkim izborima.


Birači iz Hrvatske koji znaju da će se 22. siječnja, kada bi se trebao održati referendum, zateći u inozemstvu, morat će se registrirati za glasovanje u inozemstvu najkasnije 15 dana prije referenduma pri diplomatskom-konzularnom predstavništvu Hrvatske u kojem namjeravaju glasati.


Dva tumačenja




Međutim, glasači koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali će na dan održavanja referenduma biti negdje drugdje u Hrvatskoj, neće moći glasati na referendumu jer je Ministarstvo uprave takvo tumačenje propisa dostavilo Državnom izbornom povjerenstvu.


To znači da će primjerice Riječanin koji za vrijeme održavanja referenduma ode na izlet u London moći glasati na referendumu, ako se prethodno registrira, ali Riječanin koji studira u Zagrebu, to ne bi mogao učiniti, osim ako se ne vrati u svoje prebivalište.



Četiri su razloga zašto bi trebalo podržati najavu predsjednika Republike Ive Josipovića da se referendum o pristupanju EU održi 22. siječnja, kaže profesor emeritus Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Ivan Šiber. Najprije, smatra Šiber, duboko se varaju oni koji misle da se u roku dva ili tri mjeseca može informirati i pridobiti javnost. Što je u proteklih deset godina učinjeno, učinjeno je.Drugo, postoji u literaturi nešto što se zove »efekt medenog mjeseca«. Neposredno nakon izbora dolazi nova vlada koja uživa veliku podršku i ono što se tada predlaže, u takozvanom prvom naletu, mnogo lakše prolazi.Treći je razlog taj da bi referendum, ukoliko bi se odgodio, došao nakon izglasavanja proračuna. Kako taj proračun mora, nažalost, biti stabilizacijski, samim tim će izazvati određeni krug, da ne kažem val, nezadovoljstva, koje se vrlo lako može prenijeti na bilo koji prijedlog kojeg aktualna vlast ponudi.I četvrti razlog, usko povezan s trećim, jest da što se više odgađa s referendumom, to je veća vjerojatnost da će se zahuktati borba oporbe protiv aktualne vlasti. Moglo bi doći do čitavog niza kritičkih primjedbi na račun vlasti te će nedostajati onaj zajednički element suglasnosti oko ulaska u EU i zajednički napor vlasti i opozicije da se to realizira, zaključuje dr. Šiber.


Ministarstvo uprave u prvom se slučaju pozvalo na Zakon o popisu birača, u drugom slučaju na Zakon o referendumu. U prvom slučaju dokument od 16. prosinca je potpisao odlazeći ministar uprave Davorin Mlakar, u drugom slučaju dokument od 20. prosinca dokumentu upućenom MVPEI-u se na dvije stranice objašnjava i ustavna i zakonska osnova za takvu odluku, a dokument koji se dostavlja DIP-u sadrži jednu rečenicu.


DIP-ov naputak  



Izvor blizak novoj vlasti navodi da ustavnost referenduma nadzire Ustavni sud, a provodi ga Državno izborno povjerenstvo, dok tumačenje zakona može dati Hrvatski sabor. Pretpostavlja se da će DIP dati naputak, odnosno obvezatne upute, kojim će razriješiti taj problem, kao što je davao određena tumačenja propisa i za nedavnih parlamentarnih izbora.


Iz dopisa Ministarstva uprave nejasno je i kako će glasovati birači s prebivalištem u inozemstvu, tzv. dijaspora. Ti se građani neće prethodno registrirati za glasanje, a iz dopisa MVPEI-ju nejasno je hoće li se preuzeti podaci o prethodnoj registraciji birača za parlamentarne izbore i primijeniti na referendum.


O svemu se jučer priopćenjem oglasio i GONG koji smatra da ovakva tumačenja propisa diskriminiraju građane i neopravdano im uskraćuju pravo glasa na referendumu. GONG poziva Sabor da hitno izmijeni zakonski okvir za referendum, a predsjednika Ivu Josipovića podsjeća na njegovu nedavnu izjave da će se ovakvi problemi riješavati »u hodu«.