Politički analitičari Davor Gjenero, Vjekoslav Raos i Nikola Baketa ocijenili su u nedjelju, nakon što su postali jasni neslužbeni rezultati izbora, da s obzirom na uvjerljivu pobjedu HDZ-a možemo uskoro očekivati formiranje nove vlade.

“Plenković je očito dobio mandat da bez koalicijskih partnera, samo u suradnji s manjinskim zastupnicima formira Vladu. Takvu situaciju nakon 2003. godine nikada nismo imali, tu se pokazuje da je po ovom izbornom zakonu Plenković ostvario najbolji rezultat HDZ-a u njegovoj povijesti”, kaže Gjenero.

Isplativa kalkulacija Plenkovića s ranijim izborima

Raos je ocijenio da se za uvjerljivu pobjedu HDZ-a, koja nije bila očekivana nakon predizbornih anketa, pokazala isplativom kalkulacija Plenkovića da se ide na ranije izbore prije očekivanog drugog vala korone, ali i prije ekonomskih negativnih efekata karantene.
Baketa dodaje da je i izlaznost birača, koja je ostala ispod 50 posto, išla na ruku HDZ-u.

Analitičari smatraju kako će se Vlada formirati relativno brzo, a Baketa kaže da je, ako bude potrebe za koalicijskim pregovorima, 66 mandata lagodna pozicija za pregovore.

“Za Hrvatsku bi bilo jako dobro da Vlada ima stabilnu većinu u Saboru, upravo zbog teške situacije koja slijedi. Bilo bi dobro da HDZ osigura i dodatne mandate, ne nužno sudjelovanjem u Vladi, nego i programskom suradnjom s nekim strankama”, smatra Baketa.

Gjenero je istaknuo da ovakav SDP ne može funkcionirati kao ozbiljna opozicija, oni su potkapacitirani da obavljaju ozbiljnu opozicijsku ulogu, a predsjednik SDP-a Davor Bernardić trebao bi “napustiti sedlo”, sa čime se slaže i Baketa.

Raos smatra da je za loš izborni rezultat Restart koalicije kriv loš redoslijed kandidata na listama, ali i kampanja koja nije motivirala birače lijevo od centra. Također smatra da su televizijska sučeljavanja dodatno demotivirala birače lijevog centra da poklone povjerenje Restart koaliciji.

Baketa smatra da su uz Restart koaliciju najveći podbačaj na izborima bili Domovinski pokret, koji je očekivao rezultat od 20 do 30 mandata i jako sudjelovanje u Vladi.

Domovinski pokret financiran ruskim novcem

“Strašno je važno što se pokazalo da je desni centar dominantan u odnosu na desnu marginu, i strašno je važno da je poražen Domovinski pokret, stranka koja je prva u Hrvatskoj bila financirana ruskim novcem, i koja je kao i brojne stranke u Europi trebala poslužiti za Putinovu destrukciju europske pozicije pojedinih zemalja”, ustvrdio je Gjenero.

Raos smatra da je Hrvatska otišla u desno zbog 16 mandata Domovinskog pokreta, međutim, također je prihvatila status quo time što je dala tako snažnu podršku HDZ-u i Plenkoviću.

Analitičari su ustvrdili da je zeleno-lijeva koalicije okupljena oko platforme Možemo! polučila jako dobar rezultat na izborima. Gjenero je ocijenio da je ta skupina profesionalaca iz sfere civilnog društva sjajno upotrijebila svoje vještine u kampanji.

“Naravno, za Možemo!, kao i za sve nove opcije, uvijek je izazov naučiti se usuglašavati u Saboru. Doduše, oni su i u Gradskoj skupštini dolazili iz različitih opcija pa su imali zajednički klub i tu su dobro funkcionirali, tako da poučeni tim primjerom možemo reći da oni neće imati problema i neće se cjepkati između sebe”, mišljenja je Raos.

Baketa smatra da je zeleno-lijeva koalicija iskoristila političku pozornicu koja im se nudila u zagrebačkoj Gradskoj skupštini da se predstavi građanima kao nova opcija, te da nisu pridobili samo birače Restarta ili SDP-a, nego i dosta onih koji su bili neodlučni ili do sada nisu izlazili na izbore.

Gjenero je ustvrdio da je Most, koji je očekivao manje mandata nego ih je dobio, odlučio postati klerikalna stranka, platforma za koju postoji određeni broj glasova i infrastruktura Željke Markić, koja pomaže popuniti to biračko tijelo.

Vezano za veliku razliku rezultata koje su predviđale predizborne ankete i onih u izbornoj noći, Baketa je rekao da ankete ne služe za predviđanje rezultata samih izbora, već daju sliku u trenutku kada su provedene.

Problem u malom broju anketa

Raos dodaje kako je u pitanju i niska izlaznost birača, ali i to što ankete slabije zahvaćaju biračko tijelo desno od centra, što ih se većina radi na nacionalnoj razini, dok ih je samo par bilo na razini izbornih jedinica.

Također, problem je i u relativno malom broju anketa, od siječnja do danas je bilo svega dvadesetak anketa od tri agencije. “Stranke koje si to mogu priuštiti vode interne ankete. HDZ je tvrdio da po internim anketama puno bolje stoji, čini se da je bio u pravu”, tumači Raos.

Gjenero pak smatra da HDZ-ovi pristaše s vrlo jakom zadrškom govore o svojim političkim prioritetima i to dovodi do devijacija.

“Naši istraživači ne rade izborne prognoze, nego samo predstavljaju rezultate nalaza istraživanja javnog mnijenja, za izbornu prognozu trebalo bi puno više od toga”, rekao je.