Vladina delegacija vratila se iz Bruxellesa s upozorenjem da zakon o ograničavanju vlasništva u Ini može postati nepotrebna prepreka pristupanju Hrvatske EU, pa je pred Banskim dvorima teška odluka
ZAGREB Vladin prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji Ine, kojim se u toj kompaniji želi ograničiti vlasništvo na 49 posto dionica čime bi se spriječilo MOL da postane većinski vlasnik, ocjenjen je u Europskoj komisiji onako kako se moglo i očekivati u trenutku kad ga je Vlada poslala na mišljenje u Bruxelles. Vladina delegacija koja je u ponedjeljak u sjedištu Europske komisije pokušala opravdati razloge za donošenje zakona, dobila je jasna upozorenja što može uslijediti ako se takav zakon donese i da on može postati nepotrebna prepreka pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U Banskim dvorima će morati uskoro donijeti odluku žele li ugroziti potpisivanje pristupnog ugovora i njegovu ratifikaciju u zemljama članicama ili će i dalje inzistirati na zakonu koji može pomaknuti sve planirane rokove. U Vladi o tom sastanku nerado govore, jer bi nakon njega moglo uslijediti povlačenje zakona koji su Banski dvori, ali i premijerka Jadranka Kosor osobno, predstavljali kao način na koji će se zaštititi nacionalni interesi u Ini. Pri tome se premijerka pozivala na optužnicu DORH-a koja sumnjiči bivšeg premijera Ivu Sanadera da je nakon primanja mita pogodovao MOL-u u Dioničarskom ugovoru. Europski birokrati nisu, doznajemo od naših izvora iz Banskih dvora, imali puno razumijevanja za taj problem i Vladu su upozorili da bi Hrvatska mogla postati jedan od »slučajeva« u kojima se propituje je li zemlja donijela zakon protivan Sporazumu o stabilizaciji i priodruživanju kojeg je potpisala prije deset godina, ali protivan i pravilima Unije o slobodi kretanja kapitala što ih moraju poštivati sve članice.
Vlada nema još puno vremena za odluku, s obzirom da će Sabor raditi najdulje još deset dana i da u tom vremenu Banski dvori trebaju i predložiti zakon i da ga parlament treba izglasati. Mogu se odlučiti za zakon koji će imati predizborni karakter i otprilike isti rok trajanja, a mogu zbog blokade rada Sabora pokušati dio krivnje prebaciti i na oporbu optužujući je da ih je onemogućila u povlačenju još jednog dobrog poteza za Hrvatsku. Odluku će, kažu naši izvori iz Vlade, donijeti sama premijerka koja mora odvagati što će joj donijeti više – zakon koji nije dobio zeleno svjetlo Europske unije ili potpisivanje pristupnog ugovora bez ikakvih repova.
– Nisu oni nama pokušali reći što mi trebamo napraviti, a još manje što možemo učiniti. Ne daju u Komisiji naputke, ali dali su nam do znanja što mogu biti posljedice takvih zakona i da se Hrvatska može, onog trenutka kad postane članica, staviti na listu slučajeva, odnosno zemalja čije postupke provjerava Europski sud pravde, kaže jedan naš sugovornik. No, prije toga Hrvatsku bi zainteresirana članica, u ovom slučaju Mađarska, mogla prijaviti Komisiji, i to je našoj delagaciji dano do znaja u Bruxelllesu, da krši pravila o slobodi kretanja kapitala i u tom slučaju bi Komisija bila ta koja bi arbitrirala između dvije države. Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da to znači da Mađarska može nakon prijave Komisiji zatražiti da se ponovno inicira otvaranje poglavlja o slobodi kretnja kapitala, jer su sva poglavlja i formalno privremeno zatvorena i Hrvatska se mora nastaviti prilagođavati europskim pravilima i u razdoblju prije samog pristupanja Uniji. U takav rasplet naši izvori ipak ne vjeruju jer bi odluku o ponovnom otvaranju pregovora morale donijeti sve članice jednoglasno.
– No, Mađarska može odugovlačiti ratifikaciju ugovora ili, ako su baš jako srditi, mogu ga uopće ne potpisati, kaže jedan naš sugovornik.
