Vlada je na deset sjednica odobrila oko tri milijarde kuna zaduženja državi ili njezinim poduzećima, ali ne kod dotad glavnih izvora novca Privredne i Zagrebačke banke, već kod »austrijskih« banaka
ZAGREB U posljednjih 60 dana, odnosno od 18. kolovoza i povratka s godišnjih odmora, Vlada je na deset svojih sjednica odobrila oko tri milijarde kuna zaduženja državi, njezinim poduzećima ili agencijama. I u te tri milijarde kuna nigdje, ali baš nigdje, nema dvije najveće domaće banke, Zagrebačke i Privredne banke, koje su dotad bile glavni izvor novca za državu, njezina poduzeća i izvanproračunske fondove.
Otad državi u pomoć najčešće i s najvećim iznosima priskaču Erste Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, tu je i RBA, a sukladno svojoj snazi uskoči i Hrvatska poštanska banka.
Na listi se s oko pola milijarde kuna i to za kredit Croatia Airlinesu našla i KFW IPEX, banka iz grupacije Njemačke razvojne banke. Spomenute banke financirale su otplatu državne obveznice, pristaju na reprogram kredita državnim agencijama, daju im kratkoročne pozajmice i financiraju poslove javnih poduzeća.
Posljednji put u takvoj je ulozi jedna od dvije najveće banke i to PBZ bila još prije ljetne stanke kad je Vlada odobrila zaduženje HEP-u, ali taj kredit ima više veze s poslovnim odnosnom PBZ-a s jednom od najvećih kompanija u državi koja je stabilizirala svoje poslovanje, a manje s odnosnom Vlade i banke.
Država se i u osiguranju svakodnevne likvidnosti, koja joj omogućuje da na vrijeme izvršava svoje obveze, pogotovu kad su isplate plaća i mirovina u pitanju, sve više okreće bankama čiji su vlasnici austrijske banke.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u ponedjeljak, 17. listopada 2011.
