ZAGREB Vlada je u jesen prošle godine isplanirala da hrvatska roba i usluge osvajaju svjetska tržišta u pet valova, a taj se plan, godinu dana kasnije, pokazao polovično uspješnim. Usporedba izvoznih rezultata u prvim osam mjeseci prošle godine s istim razdobljem 2011. pokazuje da se izvoz na najvažnija hrvatska tržišta, nekoliko zemalja EU te susjedne države, zadržao otprilike na istoj razini.

 Taj tzv. prvi val trebao je ojačati hrvatsku poziciju na tržištima Njemačke, Italije i Austrije te susjednih Srbije, BiH i Slovenije, a Vlada je u isti paket svrstala i rastuća gospodarstva Brazila, Kine, Indije i Rusije, te još SAD, Kanadu i Meksiko.

U svom prošlogodišnjem planu Vlada je ocijenila da su to naša najvažnija tržišta s velikim potencijalom rasta. Ukupan izvoz na tržište tih 13 zemalja ostao je, ipak, na razini od 4,4 milijarde kuna. Koliko god veseli povećanje izvoza u, primjerice, Brazil za 35 posto, odnosno za 20 milijuna kuna više nego lani, Vladi bi prioritet trebao svakako biti pad izvoza od gotovo deset posto na naše najvažnije tržište, talijansko.

Kriza u Italiji tako je interes za hrvatsku robu i usluge smanjila za više od 100 milijuna eura. Taj negativan rezultat dijelom je nadoknađen zahvaljujući tržištima Slovenije, BiH i Srbije.

Mada je osvajanje tržišta afričkih, azijskih i južnoameričkih država planirano u četvrtom, odnosno petom valu, sadašnje stanje ne daje puno nade iako je Vlada vjerovala da će uspjeh na tim tržištima doći i zahvaljujući tome što se ona sve više integriraju s EU. Ta dva vala su najneuspješnija u izvoznoj ofenzivi: izvoz prema zemljama sjevera Afrike pao je za 13 posto, dok je pad u zemljama uglavnom iz Južne Amerike i Azije čak 33 posto. Na tim je tržištima Hrvatska u osam ovogodišnjih mjeseci izgubila više od 350 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Tržišta razvijenijih europskih zemalja donijela su za 588 milijuna kuna, odnosno 15 posto veći izvoz. S druge strane, poljsko, češko, slovačko, mađarsko, bugarsko, rumunjsko tržište – nadopunjeno Turskom, Kazahstanom i Ukrajinom – tražilo je čak 1,1 milijardu kuna više roba i usluga iz Hrvatske nego godinu dana ranije.

To je porast od 40 posto, s time da je hrvatski izvoz u Tursku porastao za gotovo 200 posto. U sve zemlje istočne i srednje Europe bilježi se dvoznamenkast rast izvoza, dok je jedino u Bugarsku izvoz pao za 9,5 posto.