Nema nam pomoći: EU nas neće spasiti od pada rejtinga i rasta kamata

Kraj pregovora s EU-om jedino je što je zaštitilo Hrvatsku od smanjenja kreditnog rejtinga, no ne bude li napretka u konsolidiranju javnih financija kamatne će stope porasti preko osam posto, ističe Željko Lovrinčević

ZAGREB Hrvatska neće biti sljedeća Grčka, ona nema grčke probleme, ali zato ima vlastite, zbog kojih treba biti zabrinuta – kazao je u petak direktor Svjetske banke za Srednju Europu, Peter Harold, nakon što je u Washingtonu započelo jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke, na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministricom financija Martinom Dalić i guvernerom HNB-a, Željkom Rohatinskim.

Hrvatsku, smatra Harold, treba ponajviše brinuti proračunski deficit i manjak konkurentnosti.

– Hrvatska treba biti zabrinuta zbog stvarnog problema fiskalnog deficita koji, kao i u cijeloj regiji, iznosi između 4 i 5 posto BDP-a. Usporedbe radi, treba reći da je kod Grčke fiskalni deficit oko devet posto, izjavio je Harold za Hrvatsku redakciju Glasa Amerike. Hrvatska, dodao je, mora biti kompetitivnija, mora razviti uvjete za otvaranje radnih mjesta te ozbiljno mora poraditi na uvjetima za privatna ulaganja. Hrvatska nikada nije bila zemlja u kojoj se bilježio gospodarski rast od šest, sedam posto, kazao je Harold. Taj je rast uvijek bio umjeren, ali rast ispod dva posto je razočaravajući – kažu u Svjetskoj banci te ističu da su njihove procjene da će gospodarski rast u Hrvatskoj i u 2012. godini biti ispod tog postotka, što može poražavajuće utjecati na zapošljavanje.   

Reformski paketi

– To se podudara s onim što ja već dugo govorim – imamo problema s javnim dugom i konkurentnošću. Moramo, to je jedino rješenje, ustrajati na konsolidiranju javnih financija i, drastično, reformama – na tržištu rada i u javnom sektoru. Konačno, moramo ustrajati na uklanjanju svih monopolističkih struktura, komentar je Željka Lovrinčevića, premijerkinog ekonomskog savjetnika. Niti jedna stranka, osim možda HSLS-a, navodi, međutim, premijerkin savjetnik, u svojim dosad predstavljenim političkim programima ne ukazuje značajnije na potrebu konsolidiranja javnih financija, a nema niti reformskih paketa.

Jedino što je Hrvatsku ovog tjedna, u godišnjem izviješću agencije Moody’s o Hrvatskoj, zaštitilo od smanjenja kreditnog rejtinga, jest kraj pregovora s EU-om, ističe Lovrinčević. Kroz tri, do šest mjeseci, međutim – ne bude li napretka u konsolidiranju javnih financija – taj će rejting biti srušen, i dogodit će nam se rast kamatnih stopa preko osam posto, napominje Lovrinčević. Buduća Vlada mora, kategoričan je, od prvog dana imati jasan plan konsolidiranja javnih financija i reformi u javnom sektoru, kao i na tržištu rada. Bez toga, kaže, neće biti dobro. Jedan od preduvjeta za to jest i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, zaključuje.

Prema riječima ekonomskog analitičara Zdeslava Šantića, ovakva ocjena Svjetske banke za Hrvatsku nije ništa neočekivano, jer mi smo, srećom, daleko od grčkog scenarija. Ono što stvara pritisak na Hrvatsku u percepciji rizika za strane investitore, zaključuje Šantić, jest činjenica da se Hrvatska sporo oporavlja od krize. 

Visok javni dug

Kako iz Washingtona upozorava MMF, ostalo je još vrlo malo vremena za rješavanje globalnih financijskih problema koji bi – ako se ništa ne učini – mogli dovesti do nove svjetske recesije. U svom polugodišnjem izvješću MMF navodi da je najveći problem visok javni dug u mnogim zemljama, kao i političke razmirice među strankama, koje blokiraju rješavanje tog problema. Zbog političkih razlika u vezi toga, svjetski je financijski sustav danas ranjiviji nego bilo kada u posljednje vrijeme – stoji u analizi MMF-a. Korigirali su svoje prognoze za ovu i sljedeću godinu, te su one sada lošije od prvobitnih. Pretpostavlja se da će svjetska privreda u ovoj i narednoj godini u prosjeku imati privredni rast od četiri posto.

Međunarodni monetarni fond u svojim je jesenskim prognozama procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini snizio sa 1,3 posto na 0,8 i pritom je ostao pri prognozi za iduću godinu o rastu od 1,8 posto.