Poslovanje u EU

Hrvatski poduzetnici nakon ulaska u EU moći će otvarati tvrtke s temeljnim kapitalom od jednog eura

Alenka Juričić Bukarica

Za samo 20 funta u Velikoj Britaniji se može otvoriti trgovačko društvo, dok je u Njemačkoj potreban temeljni kapital od 25.000 eura



Plaćanja moraju biti unutar 30 dana, iznimno 60 dana. Kada uđe u Europsku Uniju i Hrvatska će se morati prilagoditi ovim pravilima EU koje je Europski parlament donio početkom ove godine, a zemlje članice moraju implementirati do 16. ožujka 2013. Pooštrena pravila oko rokova plaćanja navedena su u Direktivi 2011/7/EU koja se odnosi na sva plaćanja u komercijalnim transakcijama bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru. Rok plaćanja u privatnom sektoru je 30 dana, iznimno 60 dana, a duže ako je to izričito navedeno u ugovoru i ako se time ne nanosi gruba šteta vjerovniku.


Pravila su, međutim, znatno striktnija kod javnog sektora. Tu je rok 30 dana, dok do 60 dana može biti produžen jedino kod javnih poduzeća i ako se ne radi o sektoru zdravstva. No, kod svakog takvog produženja roka plaćanja firmi u javnom vlasništvu, Hrvatska će morati raditi izvješće i dostaviti ga tijelima EU na odobrenje. Istakla je to Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i članica Pregovaračke skupine zadužene za poglavlja tržišno natjecanje te poduzetništvo i industrijska politika, na predavanju u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka.


  Spevec je tom prilikom istakla kako je Europska unija vodeći svjetski izvoznik roba i usluga, ali i vodeći svjetski investitor i primatelj investicija. Tako je u 2009. EU investirala oko 400 milijardi eura dok je u Uniju investirano oko 54 milijarde eura. Tržište javnih nabava EU vrijedno je 1.800 milijardi eura te čini oko 17 posto europskog BDP-a.   

Antidampinške mjere


Također je pojasnila kako se ulaskom u EU za Hrvatsku, uz ostalo, događaju promjene u trgovinskoj, industrijskoj i politici zaštite tržišnog natjecanja. Na uvoz i izvoz proizvoda između Hrvatske i država članica ukidaju se carine i kvote pri čemu nema razdoblja za prilagodbu. Usto Hrvatska preuzima carinski i trgovinski režim EU, a prestaju vrijediti i ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila sa zemljama CEFTA-e, EFTA-e, Turskom i drugima. Međunarodna razmjena sa zemljama regije će se pak odvijati europskim propisima i Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju koje te države budu potpisale ili imaju potpisane. Hrvatska pritom neće moći sklapati bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini.


   EU ima unilateralni trgovinski režim prema gotovo svim ostalim zemljama, kao i svojim najvećim trgovinskim partnerima poput SAD-a, Japana, Kine, Rusije i Australije.




Pojašnjavajući što za hrvatske firme znači sloboda pružanja usluga, Siniša Petrović, član Pregovaračke skupine, je rekao kako će hrvatske firme primjerice moći bez problema raditi u Sloveniji, ali pod uvjetom da u Sloveniji neće trajno raditi, odnosno da nema namjeru obavljanja trajne djelatnosti. U suprotnom će ondje morati osnovati novu firmu ili podružnicu. Sami radnici u pravilu će u nekoj drugoj zemlji članici moći raditi maksimalno 7 godina.



  Istaknuto je kako EU iznimno štiti domaće proizvode u slučajevima u kojima druge države primjenjuju ne-fer uvjete trgovanja. Na snazi su trenutno 124 antidampinške mjere te 11 mjera protiv subvencioniranja uvoza. Antidampinške mjere se provode kod uvoza sirovina u kemijskoj industriji, ali i kod proizvoda široke potrošnje poput bicikala, upaljača ili torbica. Carine i pristojbe na takvu robu kreću se od 30 do 50 posto, a provode se i kroz kontrole cijena i količine koje ulaze na zajedničko tržište.


– Preko njih se i našim poduzetnicima otvara mogućnost lobiranja, ukazala je Spevec dodajući kako s ulaskom Hrvatske u EU trgovinska politika prelazi »u ruke« europskih tijela, međutim kako će hrvatske vlasti i nadalje imati velike ovlasti kod industrijske politike pa će tako velikim dijelom same moći kreirati mjere za poticanje razvoja industrije te malih i srednjih poduzetnika. Njih u EU posluje oko 21 milijun što za domaće male i srednje firme znači strašnu konkurenciju, pa će svako ojačavanje biti potrebno. Najveći dio mjera u državama članicama u pravilu je okrenut prema ovim firmama.   

Pomoć suda


U ruke Bruxellesa prelazi i kontrola državnih potpora, no EU neće preuzeti i odlučivanje o potporama malim i srednjim poduzetnicima koje provodi Hrvatska.


  Zanimljiv detalj je i to što je diskriminacija poduzetnika zabranjena, no Uniju ne interesira ako će država diskriminirati domaće poduzetnike, rečeno je u ŽK Rijeka. Ipak, poduzetnici će se moći obratiti Europskom sudu čak i u slučajevima ako se administrativnim barijerama ili presporim postupcima birokracije čini diskriminacija. To će morati dovesti i promjene administrativne prakse i u Hrvatskoj, smatra Siniša Petrović, član Pregovaračke skupine zadužene za poglavlja oko slobode kretanja radnika, prava trgovačkih društava te intelektualnog vlasništva.


  – Neke države su ta ograničenja ukinule, a neke bi to mogle učiniti kada pristupimo EU, dodao je Petrović.


  Inače, hrvatski će poduzetnici vrlo jednostavno moći osnivati firme u drugim državama. Čini se i relativno jeftino jer je u planu donošenje uredbe o »europskom d.o.o.-u« čiji bi minimalni temeljni kapital trebao biti tek – 1 euro. Koliko je poduzetnicima zanimljiva mogućnost da jeftino pokrenu posao možda najbolje govori slučaj njemačkih poduzetnika koji su masovno otvarali firme u Velikoj Britaniji. U Njemačkoj je, naime, minimalan temeljni kapital za osnivanje 25.000 eura, dok se u Velikoj Britaniji trgovačko društvo »limited – Ltd« moglo otvoriti već s 20 funti. Posljedično je 70.000 njemačkih poduzetnika pootvaralo firme u Velikoj Britaniji s podružnicama u Njemačkoj. Njemačka je stoga unilateralno mijenjala svoje zakone i omogućila da se d.o.o. može otvoriti s temeljnim kapitalom od 1 eura. Pitanje je hoće li se nešto slično dogoditi s hrvatskim poduzetnicima.