Građani su prestali kupovati zlatni nakit, ali zato sve češće ulažu u zlatne poluge, u pravilu u stranim državama, gdje se na trgovinu monetarnim zlatom ne plaća PDV
Otkup zlata biznis je koji se Hrvatskom širi poput šumskog požara na kolovoškoj buri. Poslovnice za otkup zlata, baš kao kladionice prije desetak godina, niču na svakom koraku, i to ne samo u većim gradovima, nego i u manjim naseljima, primjerice u riječkom prigradu, gdje gotovo da više i nema mjesta koje »drži do sebe«, a da nema nekoliko kvadrata poslovnog prostora iznad kojeg dreči natpis – »kupujemo zlato«.
Istovremeno, primjetan je trend opadanja broja zlatarskih radnji, pa se nameće zaključak da u kriznim vremenima ljudi jednostavno ne mogu priuštiti kupovinu nakita od plemenitih kovina, već su, upravo suprotno prisiljeni prodavati obiteljsko srebro i zlato – čak i zlatne zube.
Nestale zlatarne
– Valja istaknuti da je u međuvremenu nestao velik broj zlatarni. One su oduvijek otkupljivale zlato, ali tada se o tome nije toliko govorilo. Za ilustraciju, prije desetak-petnaest godina samo u Opatiji bilo je tridesetak zlatarskih radnji koje su prodavale, ali i otkupljivale zlato, a danas ih je ostalo možda pet-šest. Prema tome, broj poslovnica koje otkupljuju zlato i nije dramatično narastao. Zlato se uvijek kupovalo i prodavalo, to je kao s pekarama. Danas ih je mnogo više nego prije dvadeset godina, što ne znači da su ljudi počeli jesti puno više kruha nego prije. Što se tiče ljudi koji prodaju nakit, uvijek je bilo onih koji su prodavali zlato jer su zapali u tešku financijsku situaciju, a svakako ih ima i danas. No to nipošto nije jedini razlog zbog kojeg građani danas prodaju zlato. Zlatni nakit prodavao se u velikim količinama skoro čitavo stoljeće, i to po prilično povoljnim cijenama, pa se sada, kada je cijena zlata vrlo visoka i prodaje. Netko prodaje iz potrebe, netko zbog zarade, netko jer želi uložiti novac u druge stvari ili kupiti novi auto, motivi su svakojaki, objašnjava Dessardo.
Uz poslovnice za otkup zlata na ulicama gradova, sve je veći broj virtualnih otkupljivača na internetu. Većina tvrtki koja se bavi trgovinom zlatom ima i svoje web-stranice, a neki nude i trgovinu putem pošte. Otkupljuje se »sve što sja« – zlato, srebro, u obliku zlatnika, poluga, nakita, lomljenog zlata, kao i zlatni satovi, pločice, zubarsko zlato, pa čak i zubi.
Da je trenutna cijena zlata vrlo motivirajuća za prodaju nakita, dokazuje usporedbom cijena zlatnog nakita od prije desetak godina i cijene otkupa starog, lomljenog zlata danas. Gram nakita od četrnaest karatnog zlata krajem devedesetih prodavao se u riječkim zlatarnama po sto kuna, a danas se na otkupu može prodati po cijeni do 130 kuna.
Nakit je »out«
U Hrvatskoj je trgovina zlatnim polugama vrlo slaba, ističe, budući da se i na monetarno zlato plaća PDV. Hrvatski građani prestali su kupovati zlatni nakit, ali zato sve češće ulažu upravo u zlatne poluge, u pravilu u stranim državama, gdje se na trgovinu monetarnim zlatom ne plaćaju porezi na dodanu vrijednost.
– Zlato se više ne nosi kao nakit oko vrata po gradu, već se u obliku poluga ili zlatnika čuva u sefovima. Nije više moderno, a zbog trošarina i poreza je i preskupo kao nakit. Zato Hrvati, prema informacijama kojima raspolažemo, dosta ulažu u kupovinu poluga, znatno više nego prijašnjih godina, jer su ulaganja u nekretnine i poslovanje postala prerizična. Uglavnom se poluge kupuju u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, kod nas vrlo malo, zbog visokih poreznih davanja. No zato izvozimo velike količine monetarnog zlata, posebno u zemlje EU, kaže Dessardo.
Visoke cijene zlata, prema njegovoj su procjeni prvenstveno posljedica pada vrijednosti novca, osobito dolara i u zadnje vrijeme eura, dok je zlato zadržalo stabilnu cijenu u odnosu na švicarski franak i norvešku krunu, pa očekuje da će, ukoliko oporavak europskog i američkog gospodarstva bude tekao željenim tempom, i cijene zlata za nekoliko godina opet biti niže.