Senat Sveučilišta u Zagrebu imenovao je osmočlanu radnu skupinu koja će s predstavnicima Ministarstva znanosti analizirati nacrte spornih zakona, na njih pristigle primjedbe te »uspostaviti primjereni dijalog o dijelovima predloženih nacrta koji se mogu uključiti u polazišta za izradu nacionalne strategije te raditi na iznalaženju rješenja prihvatljivih akademskoj zajednici«. Osnivanje radne skupine rezultat je sjednice Senata održane prošloga tjedna, a na kojoj je bio i ministar Fuchs. Senat je ponovio da »navedeni nacrti nisu prikladni za upućivanje u daljnju proceduru«.

Akademska solidarnost osvrnula se i na prošlotjedni sastanak u Vladi na kojem su bili premijerka Jadranka Kosor, Fuchs, rektor zagrebačkog sveučilišta, koji se zakonima oštro protivi, Aleksa Bjeliš i još tridesetak ljudi iz vlasti i tog sektora. Taj je sastanak za Akademsku solidarnost »opsjena vladarske brige« i »kontinuitet nedemokratskog procesa« čime se podsjeća da o predloženim zakonima, uz ostalo, nije provedena valjana javna rasprava. AS smatra da je nakon priopćenja Vlade s tog sastanka »očito da i u samim redovima HDZ-a ne postoji nikakv konsenzus o sudbini prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu«. AS upozorava i da se neposredno nakon rasapa zdravstva, pokušava legalizirati i devastacija visokog obrazovanja i znanosti. 

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar znanosti Gvozden Flego, koji je odbio poziv za prošlotjedni sastanak, ustvrdio je kako je taj razgovor zakasnio godinu dana te da nije točno da se u tome moramo usuglasiti s Europskom unijom. Podsjetio je i da akademska zajednica nije protiv promjena, svjesna je da je stanje daleko od dobrog i voljna je za promjene, ali na bolje, ne na gore. Posebno je upozorio da se prijedlozima zakona ukidaju dobri akademski običaji i znatno povećava utjecaj politke na rad sveučilišta i znanstvenika. Naveo je da Vlada određuje financije, strategiju razvoja znanosti i tehnologije, imenuje nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju, a preko sveučilišnog vijeća bira rektora. Fakulteti su lišeni brojnih ovlasti, među ostalim i izbora dekana. 

– Dekana više ne bira fakultetsko vijeće, nego ga predlaže rektora, a izabire Senat, kazao je Flego i upozorio da, s obzirom da ne postoje nikakvi zakonski uvjeti, dekan može biti portir jer za to ne postoje nikakve zakonske prepreke. 

Odbacivanje Zakona o znanstvenoj djelatnosti zatražio je i Institut za etnologiju i folkloristiku ocijenivši ga u cijelosti neprihvatljivim. Među brojnim prigovorima na zakon navodi se i da se ustrojem i ovlastima Nacionalnog vijeća za znanost i tehnologiju dokida Ustavom zajamčena sloboda znanstvenog rada. Predloženim zakonima usprotivio se i Institut za povijest umjetnosti. Studentski plenum Filozofskog fakulteta podržao je Akademsku solidarnost ustvrdivši da su zakoni problematični u srži. Plenum podržava Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet i Akademsku solidarnost da se štrajkom odupre predloženim zakonima.

O paketu znanstvenih i visokoškolskih zakona oglasila se i Akademija pravnih znanosti Hrvatske  koja smatra da se predloženim dovodi u pitanje načelo prema kojemu isključivo sveučilište ima pravo uređivati svoj unutarnji ustroj i prioriteta razvitka znanosti, ukidanje pravne osobnost fakulteta i umjetničkih akademija protivno je ustavnim jamstvima autonomije sveučilišta te slobodi znanstvenoga, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. I APZH smatra da predloženi zakoni bez odlaganja moraju biti povučeni iz zakonodavne procedure te da se novi zakonski prijedlozi mogu izraditi tek po izradi strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja.