Jedini kriterij za dobivanje Plave zastave danas je spremnost na plaćanje, tvrdi Robert Manestar koji vodi brigu o dvije crikveničke plaće s Plavim zastavama
Na hrvatskim plažama vijori se 135 Plavih zastava. U posljednje tri godine ne povećava se broj. Kutle tvrdi zbog recesije. Na posljednjem sastanku u Crikvenici, koji je bio na rubu neugodnog verbalnog sukoba, Kutle je podsjetio na istraživanje u inozemstvu prema kojem 11 posto turista pri odabiru odredište za odmor uzima u obzir Plavu zastavu. Prošlogodišnje istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da je Plava zastava za čak 18 posto turista predstavlja ključni faktor pri odabiru mjesta za odmor, pojasnio je Kutle dodajući da je ulaganje u Plavu zastavu isplativo.
– Plava zastava je nositelj kvalitete. To nikad nije bilo upitno. Nisu upitni niti kriteriji po kojima se dobiva Plava zastava. Nama je sporna udruga Lijepa naša i njen odnos prema ljudima koji se trude ispuniti sve kriterije koje propisuje Plava zastava. Prije 12 godina u Crikvenici smo bili ponosni što smo među prvima u Hrvatskoj dobili Plavu zastavu. Danas je ona devalvirana, na Plavu zastavu se ne gleda kao dokaz kvalitete, već kao namet jedne udruge. Jedini kriterij je spremnost na plaćanje, objašnjava Robert Manestar koji vodi brigu o dvije crikveničke plaže s Plavim zastavama, Balustradi i Gradskoj plaži.
Novac jedini motiv
I Manestrove kolege, Dubravko Car (plaža Omorika), Miroslav Mesaroš (plaža Poli mora Selce) i Dragutin Šnajdar (plaža Rokan Selce) smatraju da će se ponašanje udruge Lijepa naša i njenog čelnika Ante Kutle negativno reflektirati na odnos prema Plavoj zastavi. Pojedine destinacije već su odustale od Plave zastave, a prema riječima crikveničkih koncesionara i drugi najavljuju da će odustati.
Robert Manestar razgovarao je s ljudima iz Odsjeka za turizam HGK i Ministarstva pomorstva, prometa i veza.
– Dogovoreno je da mi kao ljudi s tržišta sačinimo kriterije kvalitete plaža, objašnjava Manestar, dodajući da time ne opstruiraju Plavu zastavu, već da žele uvesti nove kriterije koji će jamčiti kvalitetu plaža.
– Iznova se mora vratiti smisao Plave zastave. Moramo inzistirati na tome da je jedini kriterij za Plavu zastavu ispunjavanje kriterija koje traži Plava zastava. Danas je motiv isključivo novac, naplata licence. Udruga je s nama samo u jednom, kada se podiže Plava zastava. Što je s edukacijom djece o zaštiti mora i plaža koju propisuje Plava zastava? Sve to sami radimo. Ponavljam, nismo protiv Plave zastave, već smo protiv stava udruge Lijepa naša, tuži se Mesaroš naglašavajući kako je prozivan od Udruge kao loš koncesionar jer je digao glas protiv načina rada udruge Lijepa naša.
Bojkot koncesionara
Jedna Plava zastava stoji 22 tisuće kuna godišnje. U Crikvenici taj trošak jednako dijele Grad, Turistička zajednica i koncesionari koji naglašavaju da bi se novac koji uplaćuju na račun Udruge mogao iskoristiti za uređenje plaža.
Zamjenik gradonačelnika Crikvenice Veselko Mutavgjić umirivao je strasti pri posljednjem dolasku Ante Kutle u Crikvenicu, kojega je većina koncesionara plaža s Plavom zastavom bojkotirala. Tada je Kutle, kao čelnik Udruge, privatne koncesionare proglašio lošim koncesionarima koji ne vode brigu o zaštiti mora. Mutavgjić je razgovarao s koncesionarima i pokušat će se naći rješenje koje će rezultirati kvalitetnim plažama i zadovoljstvom posjetitelja koji možda i ne znaju da je druga Plava zastava u Hrvatskoj zavijorila na crikveničkoj plaži.