Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poziva Vladu RH da u što kraćem roku pokrene konkretne mjere angažiranja radne snage koja uslijed COVID 19 epidemije prima novčanu pomoć od države, kao i sve nezaposlene, na sezonskom radu u poljoprivredi, a po modelu ostalih EU zemalja koje su već pokrenule slične prakse. 

Za razliku od ostatka hrvatskoga gospodarstva, poljoprivreda ovisi mahom o velikim subjektima, koji zapošljavaju široki profil visokoobrazovanih kadrova (tehnolozi, inženjeri, IT stručnjaci, ekonomisti…) koji u takvim sustavima ostvaruju i veća primanja – prosječna neto plaća u 35 najvećih poljoprivrednih subjekata iznosi 4.892,17 kn (podaci DZS za 2018.), a za visokoobrazovani kadar je i veća.

Sve radno intenzivne djelatnosti u poljoprivredi – kao što su voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo, gdje postoji izrazita sezonalnost intenziteta radova, susretale su se s velikim nedostatkom radne snage i prije ove pandemije. Posebno se to odnosi na ubiranje plodina u kratkom roku u velikoj količini obzirom na tehnološke rokove, što će se kroz sljedećih 20-tak dana pojačano epidemijom COVID 19 dodatno negativno odraziti na berbu koja upravo počinje prvo u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) a nastavit će se i sa sjetvom i berbom u ostatku nadolazećeg perioda za 2020 godinu. 

Istovremeno svjetska opskrba hranom pod pojačanim je rizikom zbog epidemije korona virusom, a opskrba hranom širom svijeta nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana u uvjetima pandemije. Postoji bojazan da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima.

„S ovim mjerama, koje moraju biti brzo usvojene, država bi potaknula domaću proizvodnju i osigurala opskrbu stanovništva hranom te smanjila pritisak na državni proračun.

Uslijed mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz, čemu i sada svjedočimo, tržište bi moglo biti zakinuto za neke vrste proizvoda i hrane. Hrvatska kao velika uvoznica hrane mogla bi biti na udaru prije svega u opskrbi proizvoda u kojima nismo samodostatni – svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća.“ – ističe predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Dalibor Kezele. 

Brojne zemlje EU, poput Austrije, Njemačke i Francuske pozivaju na „poljoprivredni patriotizam“ te angažman nezaposlenih na rad u poljoprivredi zbog nedostatka sezonskih radnik uslijed zatvaranja granica. Austrija i Francuska su već otvorile posebne web stranice na kojima pozivaju nezaposlene/volontere da se prijave za sezonski rad u poljoprivredu u iduća tri mjeseca (berba šparoga, voća, povrća i sl.). 

Njemačka je otišla korak dalje te radi na izvanrednim mjerama poput angažmana radnika iz drugih sektora poput ugostiteljstva. Najavljeno je usvajanje privremenih fleksibilnih rješenja kao što je ublažavanje propisa o honorarnim poslovima ili nedjeljnom radu i dr. Njemačkoj trenutno nedostaje preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi, u Francuskoj se procjena kreće oko 200.000 radnika, dok u Austriji nedostaje 5.000 radnika koji bi radili u žetvi, a u industriji prerade mesa čak 9.000 radnika.

„Vlada RH ima ustavnu obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike, a sada je prilika za napraviti ozbiljan zaokret u poljoprivredi. Konkretne mjere potrebne su nam odmah kako bi osigurali opskrbu i uklonili prepreke u proizvodnji. Uz sve nužno potrebne propisane epidemiološke mjere, no još uvijek bez stručnih smjernica za organizaciju nesmetane proizvodnje u vrlo složenim tehnološkim procesima proizvodnje hrane, problem sa samo jednom inficiranom osobom može zaustaviti čitave pogone i dodatno opskrbu dovesti pod upitnik.

Radi toga je hitno potrebno imati plan i razrađene sve „B opcije“ ne samo na razini kompanija nego i sektora u cjelini. A nakon krize potrebno je poraditi na cjelovitoj promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva i u ovim okolnostima jasno vidljivo da je dostupnost hrane stanovništvu i pitanje nacionalne sigurnosti.“, navela je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.