U prostranom hodniku shopping centra odjednom će vas po imenu zazvati mazni ženski glas. »Kod nas možete kupiti novi nastavak filma kojeg ste pogledali prošle godine – i to na akciji«, kazat će vam plavuša sa zida na kojem je ugrađen milimetarski tanak ekran. Plavuša, zapravo, ne postoji. Ona je samo kompjuterski generirana slika koja služi za reklamiranje obližnje trgovine. Softver koji je pogoni prepoznao je vaše lice u gomili, pretražio društvene mreže i pronašao kako tamo hvalite malo poznatu francusku dramu. Pa vam se plavuša osobno obratila sa ponudom da kupite njen nastavak.

Tako nekako izgleda vizija reklamiranja 2035. godine, iz pera Russella Daviesa, stručnjaka za oglašavanje, koji je, zajedno sa 19 ostalih eksperata u svojim poljima pokušao za britanski Guardian dočarati kakav bi svijet mogao biti za četvrt stoljeća. Kad se pogledaju i usporede sve te prognoze, svijet kakav su dočarali na prvi pogled nije radikalno drugačiji od današnjeg, ali samo malo bliže zavirivanje otkriva veliku količinu manjih promjena koje bi, sve zajedno, život za četvrt stoljeća učiniti znatno drugačijim nego što je to ovaj današnji u usporedbi sa 1985. godinom, kad je, primjerice, Gorbačov došao na čelu sovjetske komunističke partije, a Microsoft lansirao prvu verziju Windowsa.

Sveprisutna tehnologija

Tehnologija će, jasno, biti još sveprisutnija nego danas. »Dijelit ćemo video isječke, simulacije i iskustva na mnoštvu uređaja na koje ćemo obraćati pažnju kao na prekidač za svjetlo«, kaže se u jednom od predviđanja. Zato ćemo, ako je vjerovati stručnjacima koje je odabrao Guardian, sportske TV prijenose pratiti – hologramski, sa trodimenzionalnim slikama sportaša i terenom nasred vlastite dnevne sobe. Kolike se tu mogućnosti otvaraju za nove analize iz fotelje u dnevnom boravku, dobro zna, recimo, svaki od četiri milijuna Hrvata, nogometnih izbornika. Za razliku od scenarija mnogih SF filmova, ne predviđa se legalizacija dopinga – trend nulte tolerancije će preživjeti i brutalnost budućnosti.

Knjige ćemo, jasno, čitati manje. Još manje. No, i samo prenošenje priče doživjet će radikalnu promjenu, a spisateljica Naomi Alderman vjeruje da ćemo doživjeti i prvo klasično literarno djelo – napisano i objavljeno putem – Twittera, danas popularne socijalne mreže na kojoj se korisnici izražavaju u maksimalno – 140 znakova odjednom. Neminovni nastavak razvoja tehnologije u pravcu u kojem ide i danas, privatnost će, kažu Guardianovi vizionari, biti tek čudna opsesija naših djedova i baka.

Zdravija hrana

U kuhinji, pak, ako hrane bude dovoljno, bit će zdravija nego danas – onima koji žive u bogatijem dijelu zapadnog svijeta. Siromašni bi, pak, mogli tvoriti hranidbenu potklasu, koja će živjeti mesa i masne hrane. No, problem sa količinom hrane mogao bi postati globalan – do 2035. godine prognozira se devet milijardi ljudi na Zemlji, što znači da bi se proizvodnja hrane trebala povećati za pedeset posto. A to neće iće lako, pogotovo kad se uzme u obzir globalno zagrijavanje. Ono bi, međutim, sibirske neplodne prerije moglo pretvoriti u globalnu žitnicu, a Rusiju izdići do statusa svjetske supersile u proizvodnji hrane.

Što se tiče zdravlja, ako se zadrži sadašnji trend povećanja očekivane životne dobi za tri mjeseca svake godine, do 2035. će se prosječno živjeti šest godina dulje nego danas (što će, pak, a o čemu Guardian ipak nije razglabao, mirovinske sustave, pogotovo u nekim zemljama dovesti do krajnjih granica izdržljivosti i – preko njih). No, ljudi će se osjećati manje zdravima, dijelom zbog toga što će znati mnogo više o tome što sve može poći po zlu, a dijelom i zbog toga što se očekuje da će ih sve više bolovati od neke kronične bolesti. Zdravstveni sustav će sve više ličiti obrazovnom, doktori će sve češće uz lijekove prepisati i kratak tečaj o liječenju bolesti od koje bolujete, a kad dođete kući preuzet će vas elektronski staratelj, koji će vas nadgledati i informirati o zdravstvenom stanju. Dječja paraliza i malarija bit će potpuno iskorijenjene, a i AIDS će krenuti tim putem, jer će prevencijom i otkrićem efikasnog cjepiva i taj virus sve više postajati dijelom prošlosti.