Širi se popis bespravnih gradnji

Još jedan trošak: I ostakljeni balkoni moraju u postupak legalizacije

Ljiljana Hlača

Nije isto imati stan od 80 kvadrata plus balkon ili sto kvadrata bez balkona. Vlasnički list kojeg posjedujete više nije isti. To bi moglo predstavljati problem prilikom prodaje stana. Na čistim papirima bi mogli inzistirati budući kupci, poručuju iz Ministarstva



RIJEKA Legaliziranje bespravno sagrađenih objekata po novom Zakonu o legalizaciji u punom je zamahu. No, osim što se taj Zakon odnosi na bespravno sagrađene objekte, bespravno dograđene katove i garaže, on se odnosi i na balkone. Je li na pomolu još jedan trošak za vlasnike stanova? Čini se da je tome tako. 


  Naime, lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren, a da je pritom zadržao funkciju balkona odnosno lođe, ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom, a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade, što podiježe nekim drugim sankcijama – naglasak je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.


No, lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene, podliježu obvezi ozakonjenja, saznajemo. Drugim riječima, ako je vlasnik stana na račun balkona, odnosno njegove površine, proširio svoj dnevni boravak ili kuhinju – trebao bi to i legalizirati. 


  Treba naglasiti da se u spomenutom Zakonu nigdje ne spominje termin balkon, ali tu je članak 2. gdje stoji da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani »dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi…«.  

Nedefinirane sankcije




Nezakonito izgrađena zgrada odnosno u ovom slučaju zahvat ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Detaljni popis dokumentacije koja se prilaže u procesu ozakonjenja definiran je člancima 11.,12. i 13.    


– U svrhu izrade snimki dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku, odnosno snimku izvedenog stanja, iz kojih je »vidljiva« građevinska odnoso bruto površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi, pojašnjava dalje Ministarstvo.


Drugim riječima vlasnici balkona za to će morati angažirati arhitekta, odnosno inženjera građevinarstva, te geodeta. Cijena postupka ovist će slučajevima, ali i tarifama stručnih osoba koje se angažiraju. 


  U Zakonu o legalizaciji ne spominju se sankcije za one koji ne legaliziraju svoje balkone, pa je stoga pravo pitanje koje je prisline mjere zakonodovac predvidio za takve slučajeve. Uostalom, tko će znati da je netko primjerice na 14. katu nebodera proširo svoj stan na račun balkona? I tko će to naposljetku utvrditi, kada Primorsko-goransku županiju pokriva svega par građevinskih inspektora? 



Kako se može iščitati, za legalizaciju bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 kvadrata zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti geodetski snimak (ili kopiju katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na njemu), arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi, to jest na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade.


Ako je riječ o lođi i balkonu na građevini od 100 do 400 metara četvornih, zahtjevu za legalizaciju prilaže se geodetski snimak ili kopija katastarskog plana te snimak izvedenog stanja.


A za legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 kvadrata (tzv. jednostavne zgrade), prilaže se geodetski snimak (ili kopija katastarskog plana) te iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, kao i četiri fotografije svih pročelja zgrade.


Za jednostavne zgrade nije potrebno raditi arhitektonski, odnosno snimak izvedenog stanja.



 Rok do 30. lipnja


U Odjelu za odnose s javnošću spomenutog Ministarstva ističu da će kad-tad taj neposluh doći na naplatu. »Može vas prijaviti susjed ili ipak na vrata pokucati građevinska inspekcija, ako se zahvat vidi s javne površine«, ističu u Odjelu. 


  – Svakom bi trebalo biti u interesu da do 30. lipnja sljedeće godine, do kada je rok za ozakonjenje takvih zahvata, odnosno balkona – uredi papire svoje nekretnine i da je kao takvu ostavi u naslijeđe. Drugim riječima, nije isto imati stan od 80 kvadrata plus balkon ili sto kvadrata bez balkona. Vlasnički list kojeg posjedujete više nije isti. To bi moglo predstavljati problem prilikom prodaje stana. Na čistim papirima bi mogli inzistirati budući kupci, naglašavaju u Ministarstvu. 


  – Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja vjeruje da će do tada velik dio građana prepoznati priliku koja im se pruža da urede status svojih nekretnina. No, svi koji to ne učine moraju biti svjesni da će nakon toga datuma sve biti puno kompliciranije i skuplje. Dakle, kada je riječ o objektima dio njih će biti srušen, a dio će se moći legalizirati po novom Zakonu o prostornom uređenju, ali će uvjeti (dokumentacija, cijena) biti znatno drukčiji. Ministarstvo radi na stvaranju novih zakonskih rješenja, koja bi trebala onemogućiti daljnju bespravnu gradnju i ubrzati postupanje građevinske inspekcije. Nadalje, očekujemo da će u drugoj polovici iduće godine zaživjeti sva zakonska rješenja koja upravo pripremamo te da će i u funkciji biti projekt e-dozvole koji će uvelike ubrzati proceduru dobivanja građevinskih dozvola, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Ministarstva, a kojeg potisuje njegova glasnogovornica Đurđica Čočić.