Barke umjesto vozila: Oživljavanje riječke luke sa sedam pontona za 300 vezova

Osim što bi se na ovaj način riješio problem vezova za Riječane, ovdje bi svoje jahte ili jedrilice mogli vezati poslovni ljudi iz europskih država, koji su, navodno, zainteresirani i za ulaganje u ovaj kraj

RIJEKA  Na prvom Invest Forumu Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, gdje se okupilo 250 gostiju iz Hrvatske i inozemstva spremnih ili bar zainteresiranih za ulaganje u ovu regiju, predstavljen je Katalog investicija koji se može procijeniti u milijardama eura.

Niz pobrojanih projekata – poput stavljanja u funkciju zone Miklavlje kao lokacije za protok kineske robe prema Europi, jačanje riječkog prometnog pravca, završetak projekta Rijeka gateway, ulaganje u Deltu i Porto Baroš, modernizacija Luke Rijeka – pozicionira Rijeku u kategoriju poželjnih ulagačkih zona. 

Naizgled idiličnu sliku kojom se Rijeka pokušava predstaviti kao top destinacija za investiranja u razne gospodarske djelatnosti, remeti hrvatska realnost: nesređeni prostorno-planski problemi, korupcija, spora, nezainteresirana birokracija, nesposobna lokalna vlast, a često i krive procijene. 

 Nužni vezovi

U očekivanju početka velikih investicija, naš list pokušao je na mikro primjeru procijeniti brzinu odlučivanja i realizacije projekata puno manje financijske vrijednosti, ali za grad poput Rijeke velikog značaja.

Već određeno vrijeme, naprimjer, postoje ideje kako se akvatorij riječke luke – koji uglavnom zjapi prazan, jer osim poneke ribarice, katamarana ili pokojeg broda Jadrolinije, drugih plovila uglavnom i nema – konkretnije može i mora staviti u funkciju. 

Jedna od ideja je postavljanje sedam pontona na potezu od Rive Boduli do bunkera, odnosno upravne zgrade Luke Rijeka. Prema procjenama, pontoni čija je gradnja prilično jeftina, a postavljanje brzo i jednostavno, omogućavali bi privez čak i do 300 plovila.

Njihovim postavljanjem valorizirale bi se komparativne prednosti riječke luke, a to su prije svega zaštićenost lokacije dvokilometarskim lukobranom i dubina mora dostatna za plovila većeg gaza. 

U prilog ovakvoj poslovnoj ideji ide i nesporna činjenica da Rijeka ima nedostatak vezova za svoje potrebe. Osim Riječana koji zbog deficita vezova svoja plovila vežu u Cresu, Omišlju ili Ičićima, vez u riječkoj luci tražili bi i strani nautičari.

Nije nevažno da gradonačelnik Vojko Obersnel cijelo desetljeće proklamira Rijeku kao grad duge pomorske tradicije koji treba dodatno otvoriti prema moru. Takve njegove izjave, međutim, ne prati i prostorno-plansko osmišljavanje prostora, kao ni konkretni potezi usmjereni na osiguravanje nautičkih vezova u samom centru.

Mamac za biznis

Sasvim pogrešno, najljepši dijelovi, odnosno najveći slobodan prostor uz more zauzimaju parkirališta koja naprosto guše obalu. Kada bi se dio akvatorija u luci, poštujući trajektni i katamaranski promet, kroz postavljanje pontona prenamjenio u vezove za nautičare, Rijeka bi dobila sasvim drugačiju vizuru.

Uostalom, malobrojni katamarani ionako su već smješteni na ulazu u Porto Baroš, tako da ne bi ometali realizaciju ovog projekta, ribarske brodice osim na lukobranu mogu se smjesti u prirodnijem okruženju, u bivšem Torpedu, gdje je napravljena, ali i nedavno ugašena Veletržnica ribe, dok brodovi Jadrolinije mogu pristajati, što je i dosad bila praksa, na Defranceskijevom gatu.  

Boris Konjuh, jedan od najpoznatijih riječkih jedriličara, član posada koje su na europskim razinama pobjedničke u trkama maksi krstaša, čovjek koji je prošao većinu luka Europe, Sredozemlja pa i svijeta, kaže da bi pontoni u centru Rijeke, u jezgri grada, značili ispravno vrednovanje bogomdanog položaja koji imamo. 

– Riječka luka je zaštićena, kvarnerski otoci su u neposrednoj blizini, a grad bi kroz samo nekoliko postavljenih pontona dobio novu fizionomiju. To bi bila promocija Rijeke, turizma ovog kraja i šireg područja. Sigurno da bi neki poslovni ljudi iz Europe, a ja konkretno imam kontakata s njih nekoliko, odmah ovdje vezali svoje jahte ili jedrilice. Ti su ljudi ionako zainterersirani ili bi se zainteresirali za ulaganja u ovaj kraj kojim su oduševljeni. Rijeka je nadomak Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a cestovna povezanost je odlična. Jedan Klagenfurt je na dva sata vožnje od Rijeke. Obzirom da se kroz spoj nautike i biznisa može puno napraviti, jer jedno vuče i podrazumjeva drugo, i Rijeka u tom smislu samo može prosperirati, kaže Konjuh. 

Kao pozitivan primjer nautičkih sadržaja doslovno u centru grada, navodi Split i Zadar. Pojašnjava da Split u kilometru razdaljine ima tri marine unutar gradske luke, a Zadar čak četiri. Konjuh, kao i neki drugi nautičari s kojima smo razgovarali, kaže da stavljanje pontona u riječku luku i privez 200 ili 300 plovila nije projekt koji na bilo koji način može ugroziti projekt Porto Baroš u kojem se planira marina za mega jahte. Ti se projekti, kaže Konjuh, ne isključuju nego samo nadopunjuju.  

(Ne)informirani pročelnik

Upravo zbog procjene da je Porto Baroš prioritet nad prioriotetima u vrhu Grada Rijeke na projekt postavljanja pontona uopće ne gledaju blagonaklono. Iako je otvaranje Rijeke moru proklamirana politika ove vlasti, ujedno to ipak ostaje bolna točka ovog grada, što se može naslutiti i iz riječi pročelnika za urbanizam Grada Rijeke Srđana Škunce. On nam je u ime Grada odgovorio na pitanja koja smo postavili, a vezana su uz određene planove i ideje oko postavljanja sedam pontona. Zanimalo nas je koliko je taj projekt realan, kakav je stav Grada prema toj ideji, podrazumijeva li to prebacivanje putničkog prometa na Defranceskijev gat te treba li mijenjati prostorno-plansku dokumentaciju kako bi se takva poslovna i logična ideja realizirala. 

Škunca je odgovorio usko, krajnje birokratskim riječnikom. Kaže: »O namjeri postavljanja pontona od Rive Boduli do upravne zgrade Luke Rijeka nemamo nikakvih informacija«. On zna za jedan, ali ne sedam pontona. 

I župan Vidoje Vujić je sklon ideji s pontonima.   – Svakako bi ih trebalo staviti, pa makar i kao privremeno rješenje. Bolje je i privremeno rješenje, nego ništa. Uvijek je dobro da se nešto događa u prostoru, posebno ako mu neće naštetiti. Nažalost, u Hrvatskoj je puno više onih koji su za opstrukciju, od onih koji pomažu i žele da se nešto napravi, kaže Vujić.

Morski ugođaj

»Znamo za namjeru da se ponton postavi uz Rivu boduli, i Grad nema ništa protiv toga. Dapače, smatramo da će to oživjeti dio putničke luke. Podsjećamo da se radi o lučkom području pod upravom Lučke uprave koji je u prostornim planovima definiran kao putnička luka te iz ove činjenice proizilazi svaki daljnji oblik korištenja obala i gatova«, kaže Škunca. 

Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak kaže da se, osim o jednom pontonu na Rivi Boduli koji bi olakšao privez drvenih turističkih brodova tijekom ljetnih mjeseci, o više pontona s većim brojem vezova nije razmišljalo. 

– Tek moramo vidjeti da li bi to bilo naše strateško opredjeljenje. Zasad ćemo pokušati omogućiti što veću kvalitetu veza većim jahtama koje dolaze, kaže Mezak. Od njega puno je konkretniji riječki arhitekt Saša Randić, koji kaže da bi postavljanje pontona u riječkoj luci, kao najlogičnijeg rješenja za povećanje broja vezova, a da se to napravi bez puno intervencija u prostoru, podignulo kvalitetu cijelog područja. 

– Osjetilo bi se da je Rijeka grad na moru, što se zasad vidi samo kroz Fiumanku i Sajam nautike, kaže Randić.