Od hiperprodukcije sira najviše koristi imaju prekupci koji otkupljuju sir slabije kvalitete te na njega lijepe etikete i oznake afirmiranih sirara, prodajući ga potom po znatno većoj cijeni i debelo zarađujući na tome
LJUBOŠINA Kad je nedavno jednoj goranskoj obitelji koja se već gotvo dva desetljeća vrlo kvalitetno bavi proizvodnjom kravljih sireva stigla žestoka reklamacija iz Slavonije, šok je bio velik jer se reklamacija odnosila na zaista lošu kvalitetu sira, točnije sir tako star i tako slabe kvalitete da ga ta obitelj nikada ne bi ni prodavala.
Nitko ne reagira
Iz Saveza udruga malih sirara RH (SIRCRO) koji okuplja 18 udruga i ima preko 500 članova, na ovu su situaciju reagirali dopism odaslanim na adrese svih hrvatskih lokalnih samouprava i drugih nadležnih institucija: »Upozoravamo potrošače da se na tržištu pojavio sir s lažnim etiketama naših OPG-a. Sumnjamo u zdravstvenu ispravnost takvog proizvoda, očigledne su i kriminalne radnje lažnog prezentiranja hrane te zavaravanja potrošača i uništavanja ugleda naših proizvođača«, kažu u pismu, predlažući kupovinu na pragu kao najbolje rješenje, odnosno ukoliko se kupuje uz cestu traženje iskaznice i dokaza o legitimitetu.
Naravno, riječ je bila o klasičnom švercu koji je u Hrvatskoj, što je kriza sve jača, sve češći, govori nam Nino Mrvoš, vlasnik OPG-a Mrvoš iz Ljubošine te pojašnjava: »Legalno registrirani proizvođači sireva u Hrvatskoj, ljudi koji su uložili velika sredstva i ogromnu količinu rada u pokretanje ovog posla, sada su na sto čuda jer je mljekarska industrija padom otkupa mlijeka omogućila da svatko u svom domaćinstvu proizvodi sir. Zato dolazi do hiperprodukcije sira što najviše koriste prekupci koji otkupljuju sir slabije kvalitete te na njega lijepe etikete i oznake afirmiranih i poznatih sirara, prodajući ga potom po znatno većoj cijeni i debelo zarađujući na tome te istodobno teško oštećujući legalne proizvođače.
Tako krivotvoreni sir ti preprodavači najuspješnije prodaju na velikim odmorištima uz cestu, a ono što je najžalosnije i najtragičnije, je da nitko ne reagira – ni brojne inspekcijske službe koje inače stalno provjeravaju proizvođače, ni policija koju sam osobno u nekoliko navrata upozorio na prisutnost nakupaca, ni itko drugi od nadležnih institucija iako je riječ o čistom kriminalu i to poprilično razvijenom jer, koliko je meni poznato, neki od tih prekupaca imaju vrlo kvalitetne skenere, vakumirke i ostalu opremu te nakon što kupe od sirotinje sir po niskim cijenama, »ukrašavaju« ga oznakama kvalitetnih proizvođača, među ostalima i nas, te preprodaju«, govori Mrvoš, a Petar Mamula u ime Poljoprivredno-savjetodavne službe savjetuje kupce da, ako je to ikako moguće, sir kupuju direktno kod proizvođača, dakle, kako se to kaže, na kućnom pragu.
»Problem bi mogle riješiti, ili barem pomoći u rješavanju, i lokalne samouprave na čijim se područjima ta kriminalna radnja odvija. Svaka općina ili grad dobro zna da li se na njenom području na nekom odmorištu prodaju ovakvi proizvodi i svakako mogu reagirati, ako nikako, onda bar pozivom policiji«, smatra Mrvoš, dodajući kako ljudi koji poštuju zakone ove države zaslužuju i njenu zaštitu te izražavajući čuđenje zbog toga što, kaže, preprodavača na odmorištima uz autocestu ima više no prometnih znakova, samo što ih nitko »ne vidi«.
Izbjegavati odmorišta
»Ako se kupuje na tržnicama ili sajmovima treba se uvjeriti da prodavači imaju iskaznice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i legalne veterinarske brojeve o proizvodnji sira. Svakako treba izbjegavati kupovinu uz ceste, dakle na odmorištima, pogotovo ljeti kad mnogi od tih prodavača nemaju ni hladnjaka za sir, što je nužnost«, ističe Mamula.
U zaštitu legalnih proizvođača sira stala je Udruga malih sirara RH (SIRCRO), ističe Predrag Janeš, tajnik Udruge malih sirara Primorsko-goranske županije, koji ističe kako je ta udruga i osnovana s ciljem zaštite prava malih proizvođača sira, odnosno rješenošću da se bori protiv nelojalne konkurencije: »Takvu konkurenciju uklanjati treba i država jer ti prekupci i njima nanose štetu. Sama prodaja je u nadležnosti sanitarne inspekcije i mislim da bi nadležni u tom tijelu morali reagirati na cijelom području Hrvatske jer se ovim kriminalnim radnjama nanosi šteta i hrvatskom turizmu«, smatra Janeš.
