ZAGREB Dokaz bezglavog i lošeg vođenja države je i moguće poskupljenje grijanja u pojedinim gradovima. Oni su morali pronaći načina da se ovo ne dogodi. Ovo je udar na standard naših ljudi«, kazao je prije nekoliko dana prvi čovjek HDZ-a, Tomislav Karamarko, komentirajući najavu HEP-toplinarstva prema kojoj bi grijanje u šest gradova sjeverozapadne Hrvatske moglo poskupjeti za gotovo 40 posto. Njegov stranački kolega, Đuro Popijač, bivši ministar gospodarstva, svojom je izjavom »podsjetio« javnost na to koliko je prema njoj HDZ bio milosrdniji. 

Nismo zaboravili

»I mi smo živjeli u vremenima krize i neimaštine pa smo na sve moguće načine pokušavali zaštititi standard građana, upravo utječući na cijenu onih stvari ne koje smo mogli, u prvom redu cijenu energenata. Očigledno da ništa drugo ne preostaje nego i dalje tući po džepovima građana«, kazao je bivši ministar. Na poskupljenja energenata koja je HDZ-ova Vlada priuštila građanima, svi smo, valjda, trebali već zaboraviti. 

Električnu energiju HDZ-ova je Vlada za 20 posto poskupjela u srpnju 2008. godine, a prirodni plin zatim u dva navrata – 20 posto početkom 2009. godine, i isto toliko samo godinu kasnije, u siječnju 2010. godine. Plin je, dakle, u samo dvije godine, kućanstvima »otišao gore« za čak 40 posto. HEP-Toplinarstvu je 2009. godine, nadalje, odobreno poskupljenje grijanja na toplane u 120 tisuća kućanstava sjeverozapadne Hrvatske, a prošle, i 2010. godine, grijanje je poskupjelo i u Rijeci, za 40 posto, kao i u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Karlovcu, bez obzira koje su »boje« bile, ili jesu, vodeće strukture u tim gradovima. Poskupljenja je, dakle, bilo i za »one« i za »ove« vlasti, neminovno će ih, makar su Čačić i Linić u svibnju obećavali drukčije, biti još. 

U svibnju je električna energija poskupjela, u prosjeku, za 20, prirodni plin pak za 22 posto. To znači da će u ovoj, skoroj sezoni grijanja, proljetna poskupljenja doći na naplatu u svom punom obimu. 

Zimski račun

Na primjeru stana od 60 četvornih metara u Rijeci, koje će zimi trošiti, primjerice, 130 kubika plina, prošlogodišnji zimski račun će sa 408 kuna skočiti na 522 kune, što je 30 posto više, budući da je prirodni plin u Rijeci proljetos poskupio 23 posto, a u cijeloj je Hrvatskoj uvedena i fiksna naknada na plinskom računu, u iznosu od 20 kuna, trošio se plin ili ne. U hladnijem Zagrebu će isto toliko kućanstvo umjesto dosadašnjih 450 kuna za potrošenih 150 kubika plina, plaćati, s novom naknadom, 555 kuna, što je 23 posto više nego lani u zimsko doba. 

U prošloj sezoni grijanja stan od 60 četvornih metara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, grijan na HEP-ovu toplanu, imao je zimski mjesečni račun od oko 300 kuna. Poveća li se on sada za najavljenih 37 posto, račun će odletjeti na 411 kuna, što je, i dalje, jeftinije od plinskog, ili većine ostalih načina grijanja. Grije li se toliki prostor kroz deset sati dnevno na, primjerice, električnu energiju, i to starijom termoakumulacijskom peći, lanjski račun, prije poskupljenja struje i plina, od 657 kuna za svaki zimski mjesec, narast će na 818 kuna, što je poskupljenje od gotovo 25 posto. I to pod pretpostavkom da peć pola energije troši za niže, jeftinije tarife. 

Grije li se isti prostor na klima uređaj, lanjski će račun za deset sati grijanja dnevno skočiti sa 205 na 256 kuna, opet za 25 posto, pod uvjetom da se oko 20 posto potrošnje događa u nižoj tarifi. Grijanje na lož-ulje također je je skupa varijanta – zagrijavanje prostora na tristo sati mjesečno ove će zime kućanstvo koštati 775, naspram prošlogodišnjih 650 kuna, što je, za stan od 60 m2 poskupljenje od gotovo 20 posto.