Ovaj projekt je drugi po vrijednosti otkad država Hrvatska postoji, prvi je tek nešto skuplji Plomin. Planiramo ga završiti u narednih pet godina, kaže predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević
Akumulacija Kosinj optimirana je da se idealno uklopi u okoliš – Kosinjsko jezeroKOSINJ » Više od 600 milijuna eura vrijedan elektro-energetski projekt »Kosinj-Senj«, koji obuhvaća povećanje akumulacije u Kosinju na 450 milijuna m3 (uz bok Peruči), gradnju novog tunela kroz Velebit, od višestruko povećanog kompenzacijskoga bazena Gusić polje u Brlogu do buduće HE »Senj 2«, potom gradnju HE »Otočac« i čitavog niza pratećih objekata – načet ćemo već u ožujku sljedeće godine!
Realizacijom projekta »Kosinj-Senj« Kosinjani bi napokon trebali odahnuti, s obzirom na česte poplave koje ih pogađaju nakon izlijevanja rijeke Like. Tako je primjerice 2010. godine, na njezinom početku i na kraju, na širem području Kosinja potopljeno više od 100 obiteljskih kuća i gospodarskih objekata, prometnice, elektrovodova, a šteta se mjerila u milijunima kuna. Na trajno rješenje svog problema Kosinjani čekaju više od 40 godina, koliko traju obećanja o izgradnji nove akumulacije. Općina Perušić je u planskoj dokumentaciji predvidjela izgradnju novih naselja za stanovništvo koje bi se trebalo iseliti u slučaju izgradnje nove akumulacije, čime bi se trajno riješilo pitanje poplava.
To je, prvi put javno, obznanio predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević, nakon što je u pratnji najbližih suradnika, direktora HE »Senj« Darija Škrgatića, voditelja projekta »Kosinj-Senj« Vedrana Jurića i drugih, na poticaj Stjepana Čačića i ostalih stranačkih kolega iz ličko-senjske Županijske organizacije HNS-a Liberalnih demokrata, posjetio Kosinj i sastao se s tamošnjim stanovništvom kako bi osluhnuo njihovo bilo i upoznao se s razmišljanjima načelnika Općine Perušić Ivice Turića.
– Držim ovo uistinu povijesnim trenutkom za HEP, ali i za Ličko-senjsku županiju! Kosinj, dakle, nije više utopija, nije ideja, on je stvarnost i samo pitanje tehnike i vremena, dodao je Koračević i izrazio žaljenje što se na tako nešto toliko dugo, 20 godina, čekalo, jer se, kako je rekao, radi o golemom energetskom potencijalu, kojim se međutim otvara i čitav niz drugih mogućnosti razvoja ovoga kraja. Duboko sam uvjeren da je na pomolu odgovorniji i snažniji pristup razvoju ovoga kraja i od centra države, a posebno županije i lokalne uprave. Dalje ovako, jednostavno, ne može jer ljudi odlaze, zaključio je Koračević i nastavio:
Nova dimenzija
– To bi se s ovim projektom ubrzo ublažilo u značajnoj mjeri, a projekt je vrijedan više od 600 milijuna eura i drugi je po vrijednosti otkad država Hrvatska postoji, prvi je tek nešto skuplji Plomin. No, on je i vrlo kompleksan, ali ipak ga planiramo završiti u narednih pet godina. Ovim projektom se definitivno ovome kraju vraća i daje jedna nova razvojna dimenzija, a HEP je spreman biti u njoj partner lokalnom stanovništvu, ponajprije u razvojnom smislu.
Upitan na tribini što će se dogoditi nakon tih pet godina, što će tada raditi ljudi kojima će se kuće i imanja poplaviti, a oni se možda uključiti u neke od radova, predsjednik Uprave HEP-a je odgovorio:
– Moramo biti odgovorni prema tim ljudima i pružiti im novu šansu, a nova šansa se otvara s novom akumulacijom, mogućnostima navodnjavanja, s razvojem poljoprivredne proizvodnje, stočarstva, svime onim što su ljudi u ovome kraju prije radili i prehranjivali svoje neusporedivo brojnije i veće obitelji. Ali, to mora biti uz jedan novi način i pristup uz svesrdnu podršku države, tim više što ovaj prostor ima i jednu novu dimenziju zahvaljujući mogućnostima priljeva sredstava iz EU fondova, kojima će se sada tek odškrinuta vrata našim ulaskom u EU širom otvoriti, zaključio je Koračević.
Zaštita prostora
Voditelj projekta »Kosinj-Senj« Vedran Jurić, kako kažu njegovi suradnici, predstojeći posao ima u »malome prstu«.
– Po tko zna koji put smo na početku, no ja se iskreno nadam da je ovo – zadnji početak. Realizacija ovog projekta napokon je na dohvat ruke. o njemu se počelo razmišljati još 1912. godine, o ovome slivu se naprosto sve zna, mnoge ideje i sve mogućnosti su puno puta analizirane i optimirane, no tek sada HEP istinski zakoračuje u njih, prvenstveno u realizaciju velike čelne akumulacije Kosinj, koja je optimirana da se idealno uklopi u okoliš, da svi vitalni prepoznatljivi objekti krajolika ostanu u funkciji. Prije svega, tu su znameniti kosinjski most i još znamenitija lokacija tiskare. Zadatak nam je bio i da se prostor koji se do sada tako često plavio maksimalno zaštiti od štetnog djelovanja vode i da se ta akumulacija stavi u funkciju energetskog korištenja HE »Senj«, rekao je Jurić.
Predstavljajući projekt »Kosinj-Senj«, Jurić je, među ostalim, dodao da će buduća akumulacija Kosinj, zajedno sa spojnom akumulacijom Kruščica, koja je neposredno uzvodno, u svojoj ukupnosti kao jedinstvena akumulacija, prostije rečeno, kao spremnik vode – imati volumen od 450 milijuna m3 To je približno jednako volumenu naše najveće akumulacije Peruče, pridodao je Jurić.
– To je možda najzanimljiviji podatak, no taj je »spremnik« i vrlo praktičan jer će se njime omogućiti maksimalna regulacija voda rijeka Like. Rijeka Lika je izrazito bujična, hirovita rijeka, no ovako će čak 98 posto njezina dotoka biti pod kontrolom, kao i te dvije akumulacije bez preljeva, kaže Jurić.
Nove hidroelektrane
Osvrćući se na nekadašnje projekte optimalnog korištenja potencijala voda rijeka Like i Gacke, Jurić je dometnuo još nešto.
– Sama ideja HE »Senj« oduvijek je podrazumijevala i primarno korištenje vode rijeke Gacke. Tako će i sada ostati, to su prirodne zakonitosti jer rijeka Gacka ima puno uravnoteženiji vodotok, koji se nema kuda spremati zbog svoje topografije. Ona se ulijeva u Gusić polje, jedan razmjerno mali kompenzacijski bazen koji služi samo za dnevnu regulaciju vode prije nego se ona tunelom kroz Velebit ne strovali na turbine HE »Senj«. To će tako i dalje ostati iako će se taj bazen povećati za 2,5 puta. Nova će akumulacija Kosinj, naime, omogućiti bolje doziranje i bolju prihranu. Sveukupno će to, govoreći u najkraćemu, otvoriti put ka izgradnji nove HE u Senju, HE »Senj 2« u Grabovi na Jadranskome moru.
Osim HE »Senj 2«, već desetljećima se u kontekstu ličkog elektroenergetskog potencijala spominje i HE »Otočac«.
– To je jedna uvijek moguća elektrana, koja se može uklopiti u cjelovito korištenje voda Like i Gacke. Ona je na završetku spojnoga tunela Lika – Gacka na profilu Šumećica. Nju HEP u svojim planovima ima u nekoliko varijanti, a bit će odabrana, dakako, optimalna. Najveća vrijednost Gusić polja i HE »Senj 2«, osim hidroenergetike, bit će na planu vodoopskrbe i to zato što će paralelni tunel kroz Velebit biti povezan s postojećim tunelom i omogućiti kontinuiranu vodoopskrbu u bilo kakvim uvjetima, zaključio je Jurić.