ZAGREB  Ako netko ne živi na adresi na kojoj je prijavljen policija će ubuduće sama moći odjaviti takvu osobu, predlaže to Vlada novim Zakonom o boravištu, koji zauvijek briše termin prebivališta i zamjenjuje ga trajnim boravištem. Prema sadašnjem zakonu osobu koja na nekoj adresi ima prebivalište, ali tu ne živi nije bilo moguće odjaviti ukoliko sama ne podnese zahtjev. Takve bi zakonske odredbe trebale pomoći i sređivanju popisa birača kojih u Hrvatskoj, zemlji od 4,29 milijuna stanovnika, ima više od četiri milijuna. Sređivanje popisa birača od Hrvatske traži i EU komisija jer bi sljedeće godine građani Hrvatske prvi put trebali glasovati i na izborima za europski parlament.

Prijedlog zakona ukida pojam prebivališta, jer ga nema ni u Ustavu, i uvodi trajnog i privremenog boravišta. Privremeno boravište morat će prijaviti svatko tko mijenja adresu stanovanja na više od trimjeseca, s time da se privremeno boravište može prijaviti najviše na godinu dana i može se još jednom toliko produžiti.

Kako bi nekog brisala iz trajnog ili privremenog boravišta policija će morati obaviti terensku provjeru  koja utvrđuje i provjeru živi li uža obitelj pojedinog građana na toj adresi, jesu li mu djeca prijavljena u školu ili vrtić, a uključena je i provjera ima li netko trajno boravište u inozemstvu. Uz to, u slučaju kad netko dolazi iz druge države i prijavljuje trajno ili privremeno boravište policija je dužna provesti terensku provjeru kako bi utvrdila je li kod prijave dao istinitu izjavu. Prije dvije godine Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu, ali  taj zakon nikada nije usvojen. Protiv njega je bila Komisija Iustitia et pax HBK-a uz objašnjenje da bi takav prijedlog doveo do novog egzodusa Hrvata iz BiH budući da bi morali izabrati prebivalište u Hrvatskoj ili BIH. Osim Hrvata iz BiH koji žive u toj zemlji, a prijavljeni su i mogu izaći na izbore u Hrvatskoj, veliki je broj i hrvatskih državljana srpske nacionalne manjine koji više ne žive u Hrvatskoj, ali imaju prebivalište i također mogu na izbore. Nitko od njih neće izgubiti hrvatsko državljanstvo i pravo glasa, ali će glasati na listi za dijasporu.  

Dragan Zelić iz GONG-a, udruge koja se također protivila tadašnjem prijedlogu, smatra da je sadašnji prijedlog dobar, jer je bolje razrađena prijava i odjava trajnog boravišta. Upozorava da će ključna biti provedba zakona jer se ne smije dogoditi da se jedne  s lažnim prebivalištem briše, a druge ne.  On napominje da bi policija u provjeri prije brisanja osim samih prijava mogla poći i od toga koliko osoba ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a nikada nije napravila osobnu kartu u Hrvatskoj. 

– Tisuće je takvih slučajeva smo u Zagrebu i policija bi trebala provjeriti kako je moguće da je netko prijavljen na određenoj adresi, godinama živi u Zagrebu, a nema osobnu iskaznicu. Uz to nije teško provjeriti koje su to osobe s prebivalištem u primjerice Zagrebu ili Splitu, a hrvatske putne isprave izrađuju u konzulatima u inozemstvu, upozorava Zelić.