Uspjeh zajedničke kandidature predstavljao bi važan korak naprijed u razvoju sveučilišta u oba grada i fantastična prilika za izgradnju modernih objekata, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel
ZAGREB Svečano potpisivanje Povelje o zajedničkoj kandidaturi Zagreba i Rijeke za organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016. godine ovog je četvrtka u zagrebačkoj Palači Dverce okupilo Željka Jovanovića, ministra obrazovanja, znanosti i sporta, Milana Bandića i Vojka Obersnela, gradonačelnike Zagreba i Rijeke, Peru Lučina, rektora Sveučilišta u Rijeci, Bojana Baletića, prorektora Sveučilišta u Zagrebu, i Zrinka Čustonju, predsjednika Hrvatskog sveučilišnog sportskog saveza.
– Veliko mi je zadovoljstvo biti ovdje, jer smatram da je ovo vrlo bitan događaj za sve nas. Resorno ministarstvo daje punu podršku ovoj sjajnoj ideji kojom se potiče razvoj sveučilišnog sporta u Hrvatskoj. Dobijemo li organizaciju Europske Univerzijade, bit će to sjajan poticaj za naš turizam i gospodarstvo. Cilj našeg ministarstva je poticanje razvoja školskog i sveučilišnog sporta, i zato maksimalno podržavamo pripremu ove kandidature – rekao je Jovanović prije potpisivanja Povelje.
Idejni tvorac kandidature Zagreba i Rijeke, Zrinko Čustonja, uvjeren je da su šanse za dobivanje organizacije Europskih sveučilišnih igara 2016. godine jako dobre.
– Povelja je potpisana, što znači da do kraja godine moramo predati službenu kandidaturu. Nakon toga nas čeka šest mjeseci intenzivnog lobiranja, a do kraja iduće godine znat će se tko je dobio organizaciju. U ovom trenutku još ne znamo tko će nam biti protukandidati. Prema neslužbenim informacijama, zainteresirani su Nijemci i Portugalci. Uvjeren sam da Zagreb i Rijeka mogu istaknuti najbolju moguću kandidaturu, i stoga sam već sada vrlo optimističan – objasnio je Čustonja.
Zagrebački gradonačelnik napomenuo je da cijela Hrvatska ima razloga za slavlje.
– Ovim potpisom pokazali smo solidarnost i zajedništvo naša dva grada. Podsjetit ću da je za Univerzijadu 1987. godine u Zagrebu i bližoj okolici izgrađeno 58 raznih sportskih objekata. Zahvaljujući tome, Zagreb je postao grad sporta. Siguran sam da i isti učinak možemo očekivati i od ove Univerzijade na razini Europe, ako dobijemo organizaciju – objasnio je Bandić.
Prema Obersnelovim riječima, uspjeh zajedničke kandidature predstavljao bi važan korak naprijed u razvoju sveučilišta u oba grada.
– To bi bila fantastična prilika za izgradnju modernih objekata. Prije svega, tu mislim na infrastrukturu za sveučilišta u Rijeci i Zagrebu. Svaki od naša dva grada ima svoje prednosti i kvalitete za organizaciju na vrhunskoj razini. Kada uzmemo u obzir sjajnu prometnu povezanost, odnosno samo sat i pol vožnje auotputom od Zagreba do Rijeke, jasno je da i tu imamo jedan veliki plus – istaknuo je Obersnel.
Svečano potpisivanje povelje o zajedničkoj kandidaturi iskorišteno je i za prigodno obilježavanje četvrt stoljeća od održavanja Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, kroz izlaganja izravnih aktera iz tadašnjeg Organizacijskog odbora, Vladimira Peze i Mirka Novosela. Uz napomenu da je u to doba Zagreb dobio sportsku infrastrukturu, dva moderna studentska naselja te nove zgrade za tri fakulteta, Pezo je podsjetio da je sve skupa koštalo 185 milijuna američkih dolara. Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme ta cifra bi iznosila oko 1.1 milijardi eura.
Novosel je, pak, evocirao uspomene na lobiranje i metode skupljanja glasova članova Međunarodne sveučilišne sportske federacije (FISU). Istaknuvši da je Zagreb tada pobijedio u konkurenciji Indianapolisa, Brisbanea i New Delhija, Novosel je objasnio da se ništa ne smije prepustiti slučaju.
– Tada je odluku donosio 21 član FISU-a, a mi smo se temeljito raspitali o svakome od njih, stavljajući naglasak na njihove sportske afinitete. Kod kandidatura za takva natjecanja važna su samo prijateljstva i interesi. Zbog toga sam nekoliko puta pokušavao nagovoriti bivšeg riječkog gradonačelnika Slavka Linića da odustane od Mediteranskih igara i pokuša doboti Univerzijadu, zato što mi dosta dobro stojimo u FISU-u. NHa žalost, nije htio poslušati moj savjet – zaključio je Novosel.
