Produžena primjena pravnih pravila iz kolektivnog ugovora ograničit će se na tri mjeseca nakon isteka kolektivnih ugovora, doznajemo iz ministarstva rada i mirovinskog sustava. To je konačno rješenje koje će Vlada ponuditi sindikatim i poslodavcima, a prijedlog zakona o reprezentativnosti, kojim se zadire u nekoliko članaka Zakona o radu (ZOR), u srijedu bi trebao biti objavljen na web stranici Vlade. Time će Vlada zakon uputiti u javnu raspravu. Premda se očekivalo da će Vlada zakon o reprezentativnosti upititi u hitnu proceduru, o njemu će se ipak raspravljati u dva saborska čitanja. A idući tjedan o zakonu bi trebalo raspravljati povjerenstvo Gospodarsko-socijalnog vijeća. Međutim, protiv toga će se vjerojatno pobuniti i poslodavci i sindikati.

Iako se neslužbeno tvrdi kako je konačna verzija prijedloga zakona o reprezentativnosti usuglašena sa sindikatima i poslodavcima, oni tako ne misle. Naime, i sindikati i poslodavci misle kako su uspjeli vladu uvjeriti da se ZOR ne dira drugim zakonskim rješenjem. Osim toga, već neko vrijeme ta dva socijalna partnera iščekuju da će im Vlada uputiti novi prijedlog zakona o reprezentativnosti s obzirom da su prije desetak dana na stol dobiti »nejasno zakonsko rješenje«. No, Vlada je očito odlučila presjeći i krenuti u postupak donošenja zakona koji se pred socijalnim partnerima, u proteklih nekoliko mjeseci, pojavio u desetak verzija.

Izmjena Zakona o radu, izuzev u dijelu koji govori o reprezentativnosti sindikata te produženoj primjeni kolektivnih ugovora neće biti. Vlada je, naime, mišljenja da »radničku bibliju« u ovom trenutku ne treba otvarati. Kako se objašnjava, ZOR je nacionalni, odnosno društveni ugovor i za svaku njegovu promjenu valja postići konsenzus. Otvaranje ZOR-a otvorilo bi i niz drugih pitanja osim produžene primjene kolektivnih ugovora, a u to se Vlada za sada ne želi upuštati. Bitno joj je regulirati uvjete za kolektivno pregovaranje, odnosno reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca više razine (na nacionalnoj razini), kao i reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje. Zakon o reprezentativnosti, u konačnici, bit će i podloga za podjelu sindikalne imovine.

Vlada je odustala od sindikalnih izbora. Pa će se u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje na kućnoj razini (razini poduzeća), reprezentativnim sindikatom smatrat će se onaj koji ima najmanje 10 posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika kod istog poslodavca. U slučaju pregovora za strukovni, odnosno kolektivni ugovor djelatnosti, reprezentativan je onaj sindikat koji ima najmanje 30 posto radnika članova od ukupnog broja radnika iste struke zaposlenih kod poslodavca koji posluje na području za koje se sklapa kolektivni ugovor.

 Utvrđena reprezentativnost zadržavat će se u razdoblju od tri godine. No, sindikat koji odbije pregovore, bez obzira na broj članova, privremeno će izgubiti status reprezentativnog sindikata.

Na nacionalnoj razini središnjica je reprezentativna ukoliko broji najmanje 50 tisuća članova, ima najmanje pet udruženih sindikata, područne urede u najmanje četiri županije. Udruga poslodavaca, pak, reprezentativna je ako je u nju udruženo najmanje tri tisuće poslodavaca ili ako udruženi poslodavci zapošljavaju najmanje 100 tisuća radnika, te ako je u nju udruženo najmanje pet udruga poslodavaca različitih djelatnosti.