Najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u kojem je ispitano ponašanje maloljetnika u pogledu vlastitog zdravlja, pokazalo je da je svojim tijelom zadovoljna tek svaka druga djevojčica u dobi od 15 godina
Godišnje se estetskim zahvatima u SAD-u podvrgne više od 160.000 tinejdžera, a ta se brojka povećava iz godine u godinu. Među najčešćim razlozima zbog kojih maloljetnici odlaze pod nož su rekonstrukcija nosa i grudi, ali se sve češće odlučuju i na tretmane botoksom, iako je zatezanje lica i peglanje bora u toj dobi apsurdno. Iz američke udruge plastičnih kirurga upozoravaju na činjenicu da se tinejdžeri sve češće odlučuju na tretmane ljepote kako bi prekrili nedostatke u fizičkom izgledu. U podlozi nezadovoljstva, nažalost, u pravilu nisu stvarni fizički nedostaci, već – kažu stručnjaci – manjak samopouzdanja koje se ne može izgraditi većim grudima ili »face-liftingom«.
Osim uklanjanja madeža, sve ostale plastične operacije u tinejdžerskoj dobi potpuno su nepotrebne i štetne, zaključuju vodeći američki plastični kirurzi. Većina stručnjaka slaže se da plastična kirurgija u tinejdžerskoj dobi može donijeti više zla nego dobra. Nikada se točno ne zna kada se mlada osoba prestaje razvijati i može se dogoditi da tinejdžerica stavi implantate u grudi te se nakon nekoliko godina počne razvijati, upozoravaju američki kirurzi.
Slična je situacija i u Europi. Čak je 42 posto tinejdžerica u Velikoj Britaniji, kažu ankete, razmišljalo o estetskoj operaciji, a svaka druga djevojka sklona je zahvatu zatezanja trbuha. Oko 15 posto djevojaka u toj dobi smatra da bi operacija nosa promijenila ne samo njihov izgled već i čitav život. Više od polovine djevojaka između 15 i 16 godina nisu zadovoljne svojom težinom, a mršavija bi rado bila i četvrtina mladića u toj državi.
Istodobno, nedavno objavljena anketa britanskih znanstvenika došla je do rezultata da prosječni tinejdžer provede 31 sat tjedno online, a osim najomiljenijeg chatanja mladi u pravilu više od sat vremena provedu na stranicama koje propagiraju estetske zahvate, od povećanja grudi do kolagenskih implantata za usne. Da osim interneta i slavne osobe imaju utjecaj na odluke mladih da se podvrgnu svakojakim zahvatima radi ljepote, svjedoči slučaj filipinske pjevačke teen zvijezde, koja je pred kamerama ubrizgala botoks i zategnula kožu lica za debitantsku ulogu u seriji Glee, nakon čega su u klinike masovno pohrlili tinejdžeri njezinih godina.
Kakvo je stanje s estetskim zahvatima u tinejdžerskoj populaciji u Hrvatskoj ne zna se. Baza podataka o takvim zahvatima ne postoji, kao ni ankete koje bi ukazale na trendove među hrvatskim tinejdžerima. Najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u kojem je ispitano ponašanje maloljetnika u pogledu vlastitog zdravlja, pokazalo je da je svojim tijelom zadovoljna tek svaka druga djevojčica u dobi od 15 godina (njih 55 posto), dok je kod 15-godišnjaka zadovoljstvo vlastitim izgledom nešto veće (63 posto).
Pokazalo se također da je osjećaj zadovoljstva vlastitim tijelom usko vezan s osjećajem zadovoljstva vlastitim životom, te su djeca koja su zadovoljna vlastitim tijelom i najzadovoljnija svojim životom.
Jedan od najvažnijih događaja kroz koje mladi prolaze prilikom odrastanja svakako je prilagođavanje na tjelesne i psihičke promjene koje nastaju tijekom adolescencije. To je razdoblje u kojem dolazi do zamjene uloga, što dovodi do promjene slike o sebi. Povezanost zadovoljstva vlastitim tijelom i samopoštovanja je nedvojbena; kad postoji raskorak između doživljaja vlastitog tijela i zamišljenog ideala, ljudska je težnja da taj jaz smanji i time poveća vlastito zadovoljstvo i samopoštovanje, tumače autori istraživanja u HZJZ-u.
– Osim nosa, koji u nekim slučajevima doista može nagrditi izgled, sve druge zamjerke na račun vlastitog izgleda zapravo imaju drugo ishodište. Sve one djevojke i mladići koji razmišljaju o zahvatima estetske kirurgije na svom tijelu ne vode računa o tome da će im se konture lica, a mnogima i tijela, potpuno formirati tek nakon osamnaeste godine, ističe Marina Kuzman, voditeljica Službe za školsku medicinu HZJZ-a.
Opravdani zahvati
U privatnim klinikama za estetsku kirurgiju tvrde kako je u nas većina estetskih zahvata koji se traže prije punoljetnosti, naravno uz odobrenje roditelja, zapravo medicinski potpuno utemeljeno. Priče iz SAD-a o masovnom botoksiranju tinejdžera kod nas, kaže estetski kirurg Zoran Žgaljardić, ne drže vodu. Ipak, broj onih koji vrlo brzo nakon osamnaeste godine odlaze u privatne klinike da bi povećali usnice, zadnjih je godina u laganom porastu, priznaje poznati opatijski estetski kirurg.
Zbog zabrinjavajuće brojke od čak 10.000 maloljetnih Talijanki koje su u 2009. godini dotjeravale svoj izgled u operacijskim salama, Italija je odlučila zakonski zabraniti estetske operacije kod maloljetnika. Po uzoru na vršnjakinje iz SAD-a, talijanske tinejdžerice zadnjih su godina sve češće na dar od roditelja dobivale estetske zahvate, poput ugradnje silikona u grudi. U Italiji, baš kao i u Hrvatskoj, tržište estetskih operacija nije do kraja regulirano, pa zahvate obavljaju i liječnici bez potrebne specijalizacije. Od 85.000 plastičnih operacija na grudima, koliko ih se u Italiji obavi godišnje, čak 70 posto poduzeto je iz isključivo estetskih razloga.
– Mladi nam s takvim zahtjevom uglavnom dolaze kad se osamostale i počnu raspolagati svojim novcem. To je danas očito u trendu, ali nemamo mnogo takvih klijenata, tvrdi Žgaljardić.
Maloljetnici u njegovu kliniku dolaze u pratnji roditelja, i traže zahvate koje njegova struka smatra medicinski opravdanima.
– Ima 17-godišnjih cura koje nam dođu ravne kao daska. Takve zahtjeve ozbiljno razmatramo, a najčešće i uvažimo, jer u protivnom djevojka može razviti kompleks zbog svog nedostatka, priča Žgaljardić.
U pravilu se, kaže, uvijek čeka punoljetnost da bi se netko podvrgnuo estetskom zahvatu. Ali ako dijete stvarno pati zbog svog nedostatka, ako ga roditelj dovede zbog jako izraženog ili krivog nosa, ili zbog potpuno nerazvijenih dojki, u takvim se slučajevima ipak odlučuje za operaciju.
Ruganje vršnjaka
– Uši se najčešće operiraju prije osnovne škole, jer roditelji žele spriječiti da mu se vršnjaci u školi rugaju i da zbog toga razvije komplekse. Slično je s urođenim rascjepom usnice, koji se operira od najranije dobi do punoljetnosti. Djeca žele izgledati kao i ostali njihovi vršnjaci, i takav je potez roditelja posve razumljiv, veli Žgaljardić.
Problemi, dodaje, najčešće nastaju kad roditelji dobiju dijete u poznijoj dobi, jer se tada događa da ne razumiju svoje dijete i ne podržavaju ga.
Naši se tinejdžeri, tvrdi ovaj kirurg, ne botoksiraju, ali zato estetski kirurzi imaju posla s uklanjanjem viška kilograma kod izrazito debele djece i mladih. Kod djece koja se ne mogu boriti s prekomjernom težinom, uz suglasnost roditelja provodi se liposukcija, operativni zahvat kojim se selektivno odstranjuje masno tkivo s dijelova tijela na kojima se ono prekomjerno nataložilo.
Tumačenje psihologa da iza nezadovoljstva vlastitim tijelom zapravo leži manjak samopouzdanja, te da estetska kirurgija tu zapravo ne pomaže, naš sugovornik smatra samo donekle točnim.
– Radi se više o problemu roditelja nego o problemima djeteta. Nekoga smeta jedna točkica na tijelu i zbog nje će obići deset dermatologa. Kad se rodi dijete s rascjepom usnice, roditelji odmah trče doktoru. Mi prihvaćamo korigirati sve što je u gabaritima normalnog, a ekstremnim zahtjevima smatramo kad netko želi grudi sa četvorke povećati na šesticu. To su već bolesne stvari, i tu postupamo s velikim oprezom, zaključuje Žgaljardić.
