Knjiga »Zajednička povijest hrvatskih narječja – 1. Fonologija« prof. dr. sc. Ive Lukežić predstavljena je u Gradu Grobniku, u Galeriji suvremene umjetnosti. Riječ je o prvoj sintezi hrvatske povijesne dijalektologije, koju su objavili Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci i Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine. U ime Katedre obratio se predsjednik Stanislav Lukanić, koji je istaknuo da je vrijednost ove knjige u tome što na znanstveni način govori o povijesti hrvatskih narječja, kao i o razvitku hrvatskoga jezika od početaka do danas. Lukanić je naglasio i da je autorica knjige Iva Lukežić dala neizmjeran prinos jezičnoj znanosti, a važan je i njen doprinos Katedri i Grobnišćini.

Dr.sc. Sanja Zubčić predstavila je profesoricu emeritu Ivu Lukežić kao priznatu dijalektologinju, koja je zadužila slavistiku u najširem smislu riječi, a ostavila je i izniman trag u hrvatskoj filologiji. Kao profesoricu na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci pamte je i generacije studenata kojima je predavala. Na sadržaj knjige »Zajednička povijest hrvatskih narječja« osvrnula se dr.sc. Silvana Vranić, koja je kazala da je riječ o slojevitom i opsežnom djelu koje je nastalo kao rezultat autoričina dugogodišnjeg bavljenja povijesno-jezičnom problematikom. U svojoj knjizi Iva Lukežić donosi povijesnu fonologiju hrvatskih narječja – čakavskog, kajkavskog i štokavskog, koje je opisala i klasificirala. 

U uvodnom dijelu knjige iznosi se detaljna periodizacija povijesti hrvatskoga jezika te prikaz političke povijesti hrvatskih zemalja i susjednih područja od doseljenja Slavena pa sve do 20. stoljeća. Slijedi poglavlje o starohrvatskom jeziku i poglavlje o promjenama u starohrvatskom koje donosi usporedni pregled glasovnih promjena uslijed kojih su nastale najvažnije razlike među hrvatskim narječjima. U poglavlju o hrvatskim narječjima u 15. stoljeću govori se o predmigracijskom rasporedu hrvatskih narječja, a u posljednjem poglavlju riječ je o srednjohrvatskom razdoblju (15. do 18. stoljeće), odnosno o migracijama koje su izazivala turska osvajanja, te o postanku suvremenoga rasporeda hrvatskih narječja i njihovih govora. Dijelovi knjige koji se bave novijim razdobljima obiluju preciznim i relevantnim podacima iz dijalektološke literature i iz autoričinih vlastitih istraživanja.

Na kraju se obratila i autorica knjige Iva Lukežić, koja je kazala da je njen znanstveni rad posvećen afirmaciji hrvatskoga jezika.

– Moja je knjiga sinteza ukupnih spoznaja o dijalektima kao riznici povijesti hrvatskoga jezika. Knjigu sam pisala tri godine, a zamišljena je kao sveučilišni udžbenik te namijenjena široj slavističkoj zajednici – rekla je Lukežić. Nakon prvog dijela o fonologiji, očekuje se i nastavak o morfologiji. U glazbenom dijelu programa nastupila je harfistica Diana Grubišić Ćiković.